U potrazi za dugotrajnim vrijednostima

Česta pitanja
o srebru i zlatu

Na ovom smo mjestu prikupili neka od čestih pitanja što ih manje iskusni ulagači postavljaju o investiranju u plemenite kovine. Ako imate pitanje koje nije na popisu, kontaktirajte nas. Ukoliko ono bude zanimljivo za širi krug posjetitelja naših web stranica, odgovor ćemo objaviti.

1. Gdje je i kako najbolje kupovati i prodavati zlato i srebro?

Ulaganje u plemenite kovine hrvatskim je državljanima dostupno na tri načina. Svoj novac možete uložiti u prigodna numizmatička zlatna i srebrna izdanja Hrvatske narodne banke, možete investirati u vrijednosne papire čija je ulagačka osnovica zaliha plemenitih kovina, a možete se zaputiti u inozemstvo i ondje kupiti svjetski priznate investicijske bulione. Za koji ćete se od navedenih načina odlučiti ovisi o nekoliko čimbenika. O tome više doznajte u odjeljku Kupovina zlata i srebra u Hrvatskoj i inozemstvu.

2. Koja je razlika između investiranja u srebro i investiranja u zlato?

Svaki plemeniti metal ima svoju investicijsku dinamiku. Vrijednost zlata po unci je historijski uvijek bila više od vrijednosti srebra, no ta je razlika znatno varirala, te se kretala u rasponu od 1 unce zlata za 10 unci srebra do 1 unce zlata za 100 unci srebra. U skladu s time, pitanje "što odabrati?" zapravo treba glasiti "zašto kupujem plemenite kovine?"

Ako vam je prvenstveno želja diverzificirati svoj ulagački portfelj, te ako imate mnogo novaca, onda ćete radije ulagati u zlato, zato jer bi vam za srebro iste vrijednosti trebalo puno više skladišnoga prostora. No, ako očekujete znatno povećanje cijene srebra u odnosu na zlato ili pak smatrate kako zbog prevelikog tiskanja novca postoji realna opasnost od kolapsa svjetskog monetarnog sustava, onda bi bilo dobro da se odlučite za srebrne kovanice manje vrijednosti koje mogu poslužiti pri svakodnevnoj razmjeni osnovnih životnih dobara.

3. Koliko bih svoje ušteđevine trebao imati u zlatu i srebru?

Stručnjaci preporučuju da se u plemenite kovine uloži između 10 i 40 posto naše ukupne kapitalne ušteđevine. Dakle, ako posjedujemo gotovine, dionica i obveznica u vrijednosti od 100 tisuća kuna, i sve to čuvamo kao zalog za budućnost (a ne za skoro trošenje), mudro bi bilo razmotriti kupnju zlata i srebra u vrijednosti između 10.000 i 40.000 kuna. O tome hoćemo li u plemenitim kovinama čuvati manje ili više ušteđevine ovisi o stanju na tržištu. U vremenima gospodarskih kriza, ukupni postotak zlata i srebra u portfelju obično se povećava, budući da su plemeniti metali najsigurniji čuvari vrijednosti imovine.

4. Koje su opasnosti ulaganja u plemenite kovine?

Povijesno gledano, cijena plemenitih kovina ima tendenciju nagloga rasta ili pada, što emocionalno može snažno djelovati na ulagača. No, prednost posjedovanja zlata i srebra jest u činjenici da njihova vrijednost nikada ne pada na nulu, što kod drugih oblika investiranja nije slučaj. U povijesti se nerijetko događalo da dionice, obveznice pa čak i novac izgube 100 posto svoje vrijednosti, te postanu bezvrijedni papiri. Dakle, plemenite kovine predstavljaju svojevrsno sidro, zalihu sigurnosti u našem portfelju.