U potrazi za dugotrajnim vrijednostima

Kupovina zlata i srebra
u Hrvatskoj i inozemstvu

Državljanima Republike Hrvatske ulaganje u zlato i srebro može predstavljati određen (premda ne i nepremostiv) izazov.

Za razliku od zemalja Europske Unije, gdje je promet investicijskim zlatom oslobođen baš svakog poreza (uključujući i PDV-a), naša država ne priznaje plemenite kovine kao sredstvo čuvanja vrijednosti osobne imovine.. Ona ih smatra tek pukom luksuznom robom, poput ogrlica, naušnica i prstenja, koji služe za pokazivanje statusa i osobnoga bogatstva.

Zbog toga je na sve proizvode izrađene od plemenitih metala, bez obzira na svrhu, zakonima nametnut neumjeren porez i davanja koja sežu i do 58 posto od cijene koju određeni metal u nekom trenutku dostiže na svjetskome tržištu.

No, hrvatski građani koji prepoznaju važnost ulaganja u plemenite kovine i posjedovanja fizičkoga zlata i srebra ipak imaju nekoliko zanimljivih mogućnosti kojima mogu ostvariti svoje želje.

Prednosti i nedostaci

Trenutno najpovoljniji oblik ulaganja u plemenite kovine na raspolaganju hrvatskim građanima ulaganje je u zlatnu i srebrnu numizmatiku s niskom numizmatičkom premijom. Dodatne informacije o toj vrsti ulaganja mogu se pronaći na našoj stranici o ulaganju u zlatnu i srebrnu numizmatiku ili na specijaliziranim internetskim stranicama pod nazivom Hrvatska investicijska numizmatika.

Nadalje, odlazak u inozemstvo te kupnja i pohrana ulagačkoga zlata i srebra u inozemnim trezorima druga je najpovoljnija mogućnost. Trošak putovanja i pohrane u Sloveniji ili Austriji višestruko će se isplatiti ne samo zbog rasta cijene plemenitih kovina, nego i zbog uštede na porezu koji biste platili da investicijsko zlato i srebro uvezete u Hrvatsku.

Kupnjom vrijednosnih papira koji daju pravo udjela u vlasništvu na zalihe zlata, srebra, platine i paladija pohranjenih u inozemstvu još je jedan zanimljiv oblik ulaganja u plemenite kovine. Ipak, prilikom odabira fonda plemenitih kovina u kojem kupujete udio treba obratiti veliku pozornost na njegovu kvalitetu. Naime, neki fondovi fizičkoga zlata i srebra nemaju uvijek punu (100-postotnu) pokrivenost fizičkim kovinama u trezorima u odnosu na količinu prodanih udjela, pa svoje udjelničare u trenucima kriza mogu iznevjeriti.

I konačno, najnepovoljniji oblik ulaganja koji ipak zbog praktičnosti treba spomenuti jest ulaganje u izdanja zlatnoga i srebrnog kovanog novca Hrvatske narodne banke. Kupnju tih izdanja malim ulagačima ne bismo preporučili zato jer je cijena tih izdanja višestruko veća od cijene kovine od koje su izrađeni, tako da predstavljaju više numizmatički, a manje investicijski alat.