Foto: Bank of England, Flickr
Rezerve zlata što ih zbirno posjeduju središnje banke zemalja svijeta znatno su povećane u prvih sedam mjeseci ove godine, objavilo je Svjetsko vijeće za zlato (World Gold Council).
Tijekom cijele prošle godine zlatne rezerve kod središnjih banaka uvećane su za 76 tona, dok to povećanje u samo prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 203,5 tona, što je rast od čak 168 posto. Pri tome treba imati na umu da su središnje banke uvećale svoje zalihe u vrijeme visoke cijene zlata, što pokazuje kako guverneri banaka ne smatraju da je zlato precijenjeno. To osobito pokazuje slučaj središnjih banaka Južne Koreje i Tajlanda koji su kupnju obavile ovoga ljeta, upravo u trenutku kada je vrijednost zlata na globalnim tržištima u odnosu na vodeće svjetske valute bila na samome vrhuncu.
Naglašena potražnja
Najveći dio kupljenoga zlata za državne zlatne rezerve odlazi u trezore središnjih banaka zemalja kojima tek predstoji da se uvrste među razvijene zemlje. Do kraja srpnja ove godine, najviše je žute plemenite kovine kupila središnja banka Meksika, 98,8 tona. Slijedi Rusija s kupljenih 48 tona, Tajland s 26,3 tone i Južna Koreja s 25 tona.
Pogleda li se odnos ukupne količine zlata izvađenog iz svih svjetskih rudnika u prvih pet mjeseci ove godine, može se ustanoviti da je oko 15 posto te količine u navedenom razdoblju završilo upravo u trezorima središnjih banaka, navodi se u istraživanju što ga je ovoga tjedna objavila njemačka Commerzbank, a prenosi Kitco. To znači da je potražnja za zlatom na maloprodajnome i investicijskom tržištu dodatno naglašena upravo interesom što ga za ovu plemenitu kovinu sve izraženije pokazuju upravo središnji bankari.
Zemlje u razvoju preokrenule trend
Rast rezervi zlata u trezorima središnjih banaka svijeta predstavlja preokret u trendu koji je trajao nekoliko desetljeća. Do prije godinu ili dvije, europske su se središnje banke uglavnom rješavale zlata, i to prosječno po nekoliko stotina tona godišnje. Budući da je financijska moć europskih središnjih banaka zamjetna, prodaja zlata iz europskih trezora prouzročila je statistički pad zaliha na globalnome nivou. No, zahvaljujući upravo pojačanom priljevu zlata u trezore središnjih banaka zemalja u razvoju, globalna se statistika promijenila, bilježeći rast zaliha.
Jedan od važnih razloga zbog kojih su središnje banke zemalja u razvoju započele agresivnije kupovati zlato za svoje rezerve leži i u činjenici da je u portfoliju tih banaka neproporcionalno porasla količina stranih valuta u odnosu na raspoloživo zlato, zbog čega su vodstva banaka odlučila napraviti rebalans. Također, strategija upravljanja rezervama se značajno promijenila. Dok se prije nekoliko godina puno više pozornosti poklanjalo dobitku na rezerve, danas su napori mnogo više usmjereni na očuvanje vrijednosti bankovnih zaliha. Uz to, zlato je postalo atraktivno sredstvo ulaganja i zbog sve veće erozije povjerenja u tradicionalna investicijska sredstva poput obveznica.
Nov cjenovni vrhunac zlata
Zbog toga ne treba čuditi da je samo ovoga tjedna cijena zlata na svjetskim burzama nekoliko puta srušila povijesni rekord izražen u dolarskoj valuti. Upravo je danas zabilježen novi cjenovni vrhunac od 1681 dolar i 70 centi za uncu (31,1 gram), koji začuđuje i zbog činjenice da je istovremeno zabilježen rast vrijednosti dolara u odnosu na vodeće svjetske valute, ali i pad cijene ostalih roba.
Analitičari očekuju da će se trend jačanja zlatnih rezervi središnjih banaka svijeta nastaviti. Anketa što ga je švicarska banka UBS provela među bankovnim menedžerima početkom ljeta ove godine pokazuje kako oni planiraju ojačati zlatne zalihe u idućem desetljeću, i to osobito ukoliko se nastavi dužnička kriza koja bi mogla dodatno oslabiti interes za obveznicama.
