Prodaja zlata: kako odabrati pouzdanog dobavljača

Objavljeno 31.10.2011.

U zemljama Europske Unije prodaja zlata uređena je odgovarajućim zakonodavstvom, tržište je dobro razvijeno, a ukoliko kupujete kod uglednih tvrtki, sigurnost transakcije je potpuna.

Na investicijsko zlato - zlatne poluge i zlatne kovanice - ne plaća se nikakav porez, pa ni porez na dodanu vrijednost., Dakle, zlato funkcionira kao i svaka druga valuta poput eura, američkog dolara, japanskog jena ili švicarskoga franka.

Zlato se može jednostavno kupiti i prodati, likvidnost kupljenih investicijskih proizvoda je zajamčena, a na tržištu su raspoloživi samo najkvalitetniji i međunarodno priznati proizvodi od plemenitih kovina, koji se prodaju s odgovarajućim certifikatima, a označeni su i s jedinstvenim serijskim brojem. Na taj se način klijenti zaštićuju i od moguće krađe, budući da ugledni trgovci prilikom otkupa provjeravaju ne samo autentičnost zlatne poluge, nego i je li pojedina poluga na listi traženih zbog otuđenja.

Tradicija štednje u zlatu

Među europskim građanima, osobito u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj, postoji bogata tradicija štednje u zlatu, a ta se tradicija sve više širi i među novim članicama Europske Unije.

Za razliku od situacije na razvijenome Zapadu, situacija u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije - osim Slovenije, koja je članica Europske Unije i u njoj vrijede europska pravila - može se opisati kao vrlo loša. Domaća legislativa ne poznaje pojam investicijskoga zlata koji je u Europskoj Uniji definiran odgovarajućom poreznim smjernicama. Zbog toga se kod nas na bilo koji oblik zlata plaća ukupno čak 58 posto poreza - 23 posto PDV-a, 5 posto carine i 30 posto takozvanog poreza na luksuz. U takvim je okolnostima našim građanima isplativo čak i za samo jedan gram investicijskoga zlata putovati u inozemstvo radi nabavke i pohrane. Nerazuman odnos prema zlatu učinio je da ono što građani Europe plaćaju 100 eura, naši građani moraju plaćati 158 eura.

Potpuno legalno i bez ograničenja

Na sreću, u Hrvatskoj ne postoji ograničenje posjedovanja zlata i srebra, tako da naši građani potpuno legalno mogu iznositi devize iz Hrvatske u svrhu kupnje i pohrane poluga i kovanica od plemenitih kovina. A budući da se transakcija obavlja izvan zemlje, pa zlatne poluge i kovanice ne prelaze državnu granicu, hrvatski građani ne trebaju niti plaćati domaći porez na kupljene proizvode od zlata.

Naši građani koji se odluče za kupnju zlata u inozemstvu, trebali bi razmišljati o pohrani zlata izvan granica domovine za razdoblje od oko dvije godine, odnosno, do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Nakon što naša zemlja postane članica EU, unos proizvoda kupljenih u drugim zemaljama Europske Unije postat će potpuno slobodan, pa će tada biti moguće potpuno legalno i bez plaćanja bilo kakvih poreza unijeti u Hrvatsku sve zlatne poluge i zlatne kovanice koje ste do tada kupili i držali pohranjene negdje izvan zemlje, kao i one koje ćete izvan zemlje kupiti i kasnije.

Opasnosti koje vrebaju

Premda se u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori putem interneta ili u izravnome kontaktu nude različiti proizvodi od zlata kao "izvrsno sredstvo ulaganja", njihovu kupnju nikako ne preporučujemo. Naime, obično se radi o proizvodima koji nisu službeno priznati na uređenom europskom tržištu plemenitih kovina, pa ih zbog toga nije moguće lako unovčiti. Ponekad se čak radi i o prijevarama, odnosno, prodaji neprovjerenih poluga sumnjive kakvoće.

Stoga, svima koji donesu mudru odluku da dio svoje imovine pretvore u zlato, preporučujemo da se najprije dobro informiraju o mogućnostima kupnje, te mogućim opasnostima. Za više informacija, kliknite ovdje...

Svi članci i informacije

U Kini se otvara zlatni investicijski fond, jedan od potencijalno najvećih na svijetu Fondovi takvoga tipa uglavnom su nepoznati hrvatskim malim ulagačima, a slična je situacija i u Kini. No, ta se situacija, za razliku od Hrvatske, u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta ozbiljno mijenja. (14.6.2013.) Zlatna groznica trese Južni Sudan, ali to nije groznica prouzročena pohlepom Oko 60 tisuća gladnih stanovnika te zemlje krenulo je u potragu za sitnim grumenjem žute plemenite kovine u području Nanakanak na istoku zemlje. (13.6.2013.) Vodeće američke banke bez mnogo pompe promijenile raspoloženje prema zlatu Američka državna komisija koja nadgleda tržište roba s budućom isporukom objavila je ovih dana izvještaj u kojem su analitičari pronašli izuzetno zanimljive podatke o tihoj, ali moćnoj promjeni odnosa američkih banaka prema žutoj plemenitoj kovini. (12.6.2013.) Sjedinjene Države po zaduženosti gore i od Grčke! Ako je suditi prema statističkim trendovima, sve se više zemalja mogu sve manje nadati da će u doglednoj budućnosti biti sposobne vratiti ono što su posudile. (11.6.2013.) Na isporuku zlatnih poluga u švicarskim se rafinerijama čeka rekordnih pet tjedana! Premda je u zadnja dva mjeseca cijena zlata na svjetskome tržištu znatno pala, nešto se čudno događa u sektoru rafiniranja plemenitih kovina. (10.6.2013.) Izjava guvernera Europske središnje banke moćno utjecala na europska kapitalna tržišta Nakon što je Draghi sredinom tjedna izjavio kako predviđena negativna stopa rasta europskog gospodarstva nije dovoljno loša da bi zahtijevala trenutne radikalne mjere, cijena vrijednosnica na vodećim europskim burzama doživjela je značajnu korekciju. (8.6.2013.) Francuski građani zlato, srebro i nakit više ne smiju slati u poštanskim pošiljkama Francuska je naoko sitnim birokratskim potezom od početka ovog mjeseca efektivno uvela kontrolu protoka kapitala unutar svojih granica. (7.6.2013.) Jagma za zlatom u Indiji ne jenjava, unatoč značajnim naporima indijskih vlasti Nacija koja se neprekidno u fotofinišu natječe s Kinom oko toga tko je najveći svjetski uvoznik zlata, u svibnju ove godine nadmašila je samu sebe. (6.6.2013.) Središnje banke tranzicijskih zemalja u svibnju kupile gotovo milijun unci zlata Nakon što je tijekom travnja ove godine cijena zlata na svjetskom tržištu doživjela snažnu korekciju, Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Turska, Bjelorusija i Grčka odlučile je pojačati svoje zlatne rezerve. (5.6.2013.) Najvećem zlatnom rudniku na svijetu izdana privremena zabrana eksploatacije Prekid rudarenja u indonezijskom rudokopu prouzročen je dvjema nesrećama u kojima je poginulo ukupno 29 radnika. Ukoliko prekid proizvodnje potraje tri mjeseca, moguće je očekivati pad godišnje proizvodnje zlata za oko 250 tisuća unci. (4.6.2013.) Savjetnici američke središnje banke priznali: bankovni polozi su u opasnosti Ključne informacije za razumijevanje stanja u globalnome gospodarstvu u pravilu su raspoložive svakome, no na njih malo tko obraća pozornost, zato jer su zapisane nerazumljivim jezikom i objavljene na opskurnim mjestima što ih tek rijetki posjećuju. (3.6.2013.) Što zapravo znače najnoviji investicijski potezi Georgea Sorosa na tržištu zlata? Ulagačka filozofija jednog od najvećih živućih investitora snažno se temelji na ideji zamagljivanja činjenica s ciljem ostvarvanja profita. U tome zapravo nema ništa loše ukoliko se njegovi sljedbenici svjesno i dobrovoljno daju navesti na krivi trag. (1.6.2013.) Europska središnja banka upozorava na mogućnost izbijanja nove bankarske krize Produžena recesija negativno utječe na sposobnost dužnika da ispunjavaju preuzete obveze, i to u vrijeme dok se banke još uvijek nisu u potpunosti oporavile od štete prouzročene tijekom financijske krize iz 2008. godine. (31.5.2013.) Jim Rogers ne prodaje svoje zlato i čeka nastavak korekcije kako bi kupio još Legendarni američki investitor žestoki je kritičar monetarne politike vodećih zemalja razvijenoga Zapada, no ističe kako je kontinuirani rast cijene zlata u proteklih 12 godina vrlo neobična pojava.(30.5.2013.)