Philip Rösler
Foto: Simon Zeimke, Flickr

U povodu informacije da su čelnici zemalja skupine G20 na prošlotjednom sastanku u francuskom ljetovalištu Cannesu raspravljali, između ostaloga, i o mogućnosti da Njemačka založi svoje zlatne rezerve kao jamstvo za pokrivanje troškova financijskog restrukturiranja Grčke, Italije, Španjolske, Portugala i Irske, oglasio se danas Philip Rösler (na slici desno), ministar gospodarstva u njemačkoj vladi.

Rösler je, naime, za njemačku nacionalnu televiziju ARD dao izjavu u kojoj je istaknuo kako “njemačko zlato mora ostati netaknuto”, prenosi Reuters. Time se jedan od ključnih njemačkih političara i vođa njemačke Liberalne stranke, koja je u koaliciji sa demokršćanskom strankom Angele Merkel, pridružio onim glasovima u njemačkoj javnosti koji su oštro protiv bilo kakvoga diranja u njemačke zlatne rezerve.

Zlato ipak na dnevnom redu

Tijekom vikenda oglasili su se i predstavnici njemačke središnje banke (Bundesbank), te glasnogovornik predsjednice vlade koji su također odbacili svaku mogućnost da se ostvare prijedlozi izneseni na prošlotjednom sastanku u Cannesu.

Njemački su mediji prenijeli informaciju sa sastanka čelnika zemalja skupine G20 tijekom kojega se raspravljalo o mogućnosti da se devizne rezerve središnjih banaka eurozone, uključivši i zlatne rezerve, iskoriste kao sredstvo punjenja Europskoga fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF), i to u visini od preko 15 milijardi eura. Predloženo je da Europska središnja banka preuzme rezerve, te ih zatim koristi kao kolateralno sredstvo za dobivanje specijalnih prava vučenja (special drawing rights) od Međunarodnog monetarnog fonda. Europski fond za financijsku stabilizaciju stvoren je od strane država članica eurozone kako bi se premostili financijski problemi najzaduženijih zemalja Europske Unije.

Neki analitičari smatraju kako je prijedlog korištenja zlatnih rezervi svojevrstan pokazatelj nemoći čelnika najrazvijenijih zemalja da riješe nagomilane probleme u globalnome financijskom sustavu, te predstavlja gotovo očajnički pokušaj da se sustav stabilizira. No, premda su predstavnici Bundesbanke, te drugih njemačkih državnih institucija odbacili mogućnost da se njemačke zlatne rezerve koriste kao kolaterala za nove kredite prezaduženim zemljama Europe, taj će se prijedlog ponovno razmatrati na današnjem sastanku ministara financija zemalja eurozone.

Tko ima koliko

Osim Njemačke, znatne količine zlatnih rezervi posjeduju i druge članice Europske Unije, pa će se vjerojatno tražiti mogućnost da politički vrh neke druge zemlje eurozone popusti pritisku i založi “obiteljsko zlato” za premošćivanje financijskih teškoća.

Nakon Njemačke, koja posjeduje zlatne rezerve u visini 131,9 milijardi eura i 181,4 milijarde eura rezervi u drugim valutama, zemlja eurozone s drugim po veličini najvećim rezervama jest Francuska koja ima 94,5 milijardi eura u zlatnim rezervama i 132,9 milijardi u drugim valutama.

Slijedi je Italija s 94,6 milijardi eura vrijednim zlatnim rezervama i 131 milijardi vrijednim valutnim rezervama, a zatim Nizozemska (23,8 milijardi eura zlatnih i 38,8 milijardi eura valutnih rezervi), Španjolska (10,9 milijardi u zlatu i 27,6 milijardi eura u drugim valutama), Belgija (8,8 milijardi u zlatu i 22 milijarde eura u valutama), Austrija (10,9 milijardi u zlatu i 19 milijardi eura u valutama), Portugal (14,8 milijardi u zlatu i 16,7 milijardi u valutama), Finska (1,9 milijardi u zlatu i 8 milijardi eura u valutama), Grčka (4,3 milijarde u zlatu i 5,4 milijarde eura u valutama) i Irska (0,2 milijarde u zlatu i 1,6 milijardi eura u valutama).