Koliko su zapravo zemlje Europske Unije sposobne servisirati svoje državne dugove? Ako je suditi prema statističkim trendovima, sve se više europskih zemalja mogu sve manje nadati da će u doglednoj budućnosti biti sposobne vratiti ono što su posudile.
Čak tri zemlje u Europi, naime, imaju odnos između visine duga i ukupnih poreznih prihoda veći od 300 posto! To znači da kada bi te zemlje sve svoje prihode angažirale isključivo za otplatu dugova, odnosno, ne bi trošile niti eura na funkcioniranje države (obrana, policija, obrazovanje, zdravstvo itd), bilo bi im potrebno tri ili više godina da namire sve svoje vjerovnike!
Najveći dužnički teret
Na vrhu liste najzaduženijih zemalja nalazi Grčka koja je nagomilala dugova u iznosu od čak 350 posto visine poreznih prihoda. Taj se odnos, doduše, u odnosu na 2011. godinu popravio, budući da je godinu dana ranije iznosio nevjerojatnih 402 posto! Unatoč toj statističkoj promjeni, Grci i dalje grcaju pod najvećim dužničkim teretom u Europi
Druga na listi nalazi se Irska, čiji se ukupni državni dug u 2012. godini popeo na 192 milijarde eura, što iznosi 340 posto iznosa irskih poreznih prihoda. Treći je Portugal s postotkom odnosa duga i prihoda od oko 300 posto.
Srednjestrujaški ekonomisti državni dug obično procjenjuju tako što ga stavljaju odnos s visinom bruto društvenog proizvoda neke zemlje. Neki analitičari, međutim, smatraju kako takav način procjene zaduženja nije osobito informativan, budući da iznos bruto društvenog proizvoda obuhvaća sve gospodarske aktivnosti u jednoj državi, uključujući i privatni i državni sektor. To, dakako, teško da može imati smisla budući da država ne prikuplja prihode od cjelokupnoga gospodarstva. Državni su prihodi samo prihodi od poreza, pa je stoga stavljanje u odnos tih prihoda u odnosu na ukupni dug mnogo smislenije.
Nordijska gospodarstva najzdravija
Neke od najjačih europskih gospodarstava dosegnule su zabrinjavajuće razine zaduženosti. Odnos duga s obzirom na porezne prihode u Njemačkoj veći je od 180 posto, gospodarstvo Malte je prema istome mjerilu zaduženo 178 posto, a Francuskoj 174 posto. To je više nego, primjerice, zaduženost Slovenije ili Mađarske koje se obično spominju u kontekstu opasnosti od bankrota. Slovenija, naime, ima razinu zaduženosti u odnosu na porezne prihode 120 posto, a Mađarska 168 posto.
Nordijske zemlje imaju najzdravija gospodarstva s obzirom na odnos dugova i poreznih prihoda. U 2012. godini, taj je odnos u Švedskoj iznosio 75 posto, u Danskoj 82 posto, a u Finskoj 99 posto.
I na kraju treba spomenuti jedna iznimno važna neeuropska zemlja ima mnogo gori odnos poreznih prihoda i dugova i od Grčke. Riječ je, dakako, o Sjedinjenim Američkim Državama koje su u 2011. godini taj odnos imale na razini od 365 posto, a onda se on u 2012. godini naglo povećao i sada iznosi nevjerojatnih 560 posto!
Jedini razlog zbog kojega Sjedinjene Države još nisu došle u situaciju u kakvoj se trenutno nalazi Grčka jest u činjenici da središnja banka SAD-a, FED, proizvodi dolare koje ostale države svijeta smatraju rezervnom svjetskom valutom. Time se za dolarima stvara umjetna potražnja koja američkoj vladi omogućuje održavanje visokog državnog deficita bez vidljive opasnosti od dužničkoga sloma.
Pitanje je, međutim, koliko taj privid zdravlja može trajati prije nego što svijet izgubi povjerenje u papirnati dolar.