Foto: cynicalview, Flickr
Civilizacijska i demokratska razina pojedine zemlje mjeri se na različite načine: slobodom medija, odnosom prema ljudskim pravima, odnosom države i crkve, odnosom vlade i vojske, slobodom javnog i političkog udruživanja… U svim je tim segmentima društvenoga života Hrvatska od osamostaljenja postigla zamjetan napredak.
No, kada nam stranci spočitavaju kako nam je ekonomska sloboda na vrlo niskim granama, ponekad se pobunimo i nastojimo ustvrditi kako to nije istina. Ipak, jedan važan segment gospodarske slobode, potpuno uobičajen u zemljama razvijenog Zapada (uzima se zdravo za gotovo) u Hrvatskoj faktički ne postoji.
U Europskoj Uniji nema poreza na investicijsko zlato
U zemljama Europske Unije kupnja i prodaja plemenitih metala kao investicijskog sredstva (srebro, platina, paladij) potpuno je slobodna, a ako se kupuje ili prodaje zlato, takve se transakcije čak ni ne oporezuju. Da, upravo tako. Nema poreza na dodanu vrijednost, nema poreza na kapitalni dobitak, nema poreza na imovinu. Nula posto.
U Hrvatskoj, pak, stvar je drugačija. Za uvoz zlata potrebna je dozvola Ministarstva gospodarstva, što i ne bi trebao predstavljati problem kada potom za svaki gram ne bi trebalo platiti još 5 posto carine, 30 posto poreza na luksuzne proizvode i 23 posto poreza na dodanu vrijednost, dakle ukupno 58 posto raznovrsnih nameta.
Naravno da je u takvim okolnostima nemoguće očekivati da će hrvatski građani uopće obraćati pozornost na ulaganje na plemenite metale, koji u zadnjih osam godina predstavljaju najatraktivniju dugoročnu investiciju, s prosječnom godišnjom stopom rasta od desetak posto.
“Ne treba nam!” kažu naši bankarci
U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je direktno odgovorna za takvu situaciju, reći će: ne treba Hrvatima fizičko zlato i srebro, postoji mnoštvo drugih, atraktivnih načina ulaganja (dionice, obveznice, fondovi), pa čak i u zlato, primjerice putem fondova koje plemenite kovine pohranjuju u inozemstvu.
No, trenutno se na tržištu zlata, zbog sve veće potražnje, događaju brojne neregularnosti. Nemali broj fondova fizičkoga zlata u svijetu koji se busaju u prsa da su im uplate ulagača 100 posto pokrivene rezervama zlata zapravo raznim financijskim malverzacijama tu pokrivenost čine vrlo upitnom. Upravo su financijske institucije i hedge fondovi prouzročili globalnu gospodarsku krizu, a iz Hrvatske narodne banke poručuju nam da nam im opet valja vjerovati?!
Nesloboda koja vrišti do neba
Najbolje što možete učiniti jest imati plemenite kovine u svojim rukama, spremljene negdje na sigurnome, da ih samo vi možete naći. No, ako se ne javite Ministarstvu gospodarstva i ne platite 58 posto poreza, ako pokušate prošvercati zlatni ili srebrni dukat iz Austrije ili Slovenije, možete (prema hrvatskom Kaznenom zakonu iz 1997.) završiti i do tri godine u zatvoru!
I upravo se u tome sastoji jedna od najvećih ekonomskih nesloboda koja trenutno postoji u Hrvatskoj, nesloboda koja vrišti do neba.
Prema direktivi Europske Unije, državama članicama preporučuje se osloboditi kupnju i prodaju investicijskoga zlata od svih poreza i davanja. Slovenija je tu direktivu ispoštovala. Kada će Hrvatska to učiniti?
