Foto: Alison Clarke, Flickr
Švicarska središnja banka ovih je dana svijetu obznanila kako će svim sredstvima braniti paritet švicarskoga franka prema euru, te da neće dopustiti da se franak prodaje za više od 0,83 eura. Ako je potrebno, kaže se u priopćenju, Švicarska će središnja banka kupovati “neograničene količine” inozemnih valuta, kako bi onemogućila daljni porast vrijednosti domaće.
Kada se fraza “kupovanje neograničenih količina inozemnih valuta” upari s frazom “uporaba svih raspoloživih sredstava”, dobiva se samo jedan jedini rezultat. A to nova oluja tiskanja novca ni iz čega. Baš kao što to već godinama rade Europska središnja banka i središnja banka Sjedinjenih Država (“popularni” Federal Reserve System), politiku slabljenja valute sada je započela i donedavno neprikosnovena Švicarska.
Švicarska sudbina
Koje su posljedice takve odluke? Ponajprije, Švicarska je vezanjem svoje valute za euro praktički vezala sudbinu s najproblematičnijim zemljama eurozone. Problemi Grčke, Portugala, Irske, Italije i Španjolske sada izravno postaju njezini problemi. Nadalje, ugled švicarskoga franka kao stabilne valute i sigurne ulagačke luke sada dolazi u pitanje. Najava iz Švicarske narodne banke odmah je prouzročila potres na valutnome tržištu, koji neki analitičari smatraju najvećim u povijesti toga tržišta. U svega nekoliko minuta nakon objave priopćenja, švicarski je franak izgubio gotovo devet posto vrijednosti u odnosu na vodeće svjetske valute. Takvo poniranje nije viđeno ni u jeku najžešće monetarne krize 2008. godine. Riječ je o intervenciji epskih proporcija, kojom se otvara novo poglavlje u globalnome valutnom ratu.
Dakako, dužnici koji su kredite uzimali u švicarskim francima, sada će moći odahnuti. Mjesečne otplatne rate njihovih kredita više neće nekontrolirano skakati u nebesa. No, nasuprot njima, vlasnici kapitala koji nastoje očuvati i uvećati njegovu vrijednost izgubili su jednu od posljednjih sigurnih luka na turbulentnom globalnom tržištu. Istinski kapital, odnosno, plod marljivoga i požrtvovnoga djelovanja, za razliku od papirnatoga kapitala, u današnjem je svijetu pod sveobuhvatnim i žestokim napadom. Praktički da i ne postoji mjesto gdje se pošten rad i zarada cijeni, njeguje i čuva. Po svemu sudeći, posljednji tračak monetarnoga poštenja, koji je još postojao u papirnatome svijetu, na teritoriji male alpske konfederacije, odlukom je Švicarske središnje banke ugušen.
Samo jedna sigurna luka
Švicarski je franak dugo odolijevao. Sve do 2000. godine bio je izravno vezan za zlato, i to kao posljednja konvertibilna papirnata valuta na svijetu. No, turbulencije koje je u svjetski monetarni sustav donijelo besprizorno tiskanje američkoga dolara kao globalne rezervne valute onemogućilo je Švicarce da nastave politiku vezanosti vlastite valute za ma koju plemenitu kovinu. Ovih je dana tranzicija švicarskoga franka u samo još jednu bezvrijednu svjetsku valutu konačno i završena.
Tihim i radišnim ljudima ovoga svijeta ostala je još samo jedna sigurna luka za očuvanje vlastite imovine. A to je izravno ulaganje u zlato i druge plemenite kovine.
