Foto: Eric Golub, Flickr
Teško je našim ljudima objasniti neke od ključnih procesa na svjetskome tržištu plemenitih kovina, ali i na globalnom tržištu općenito. Ulagački alati koji su nam ovdje, lokalno na raspolaganju zapravo predstavljaju samo djelić onoga što se nudi diljem svijeta. Mi poznajemo dionice, obveznice i oročenu štednju, no, derivati, opcije i ulaganje u plemenite kovine potpuno su nam nepoznati. A ako nemate nešto što imaju svjetski igrači, naravno je da nećete znati kako se to koristi, ni za što služi, a ni kako od toga profitirati.
Bolji poznavatelj tih za naše prilike egzotičnih alata možda će reći kako je i bolje što ih nemamo, jer da ih imamo, možda bismo se “usrećili” njima na način kako su to učinili zapadnjaci. Financijski su derivati, naime, toliko otrovali svjetski financijski sektor, da više ni najveći stručnjaci nisu sigurni što će se u globalnome gospodarstvu zbog njih sve još srušiti. Warren Buffet nazvao ih je svojedobno oružjem masovnoga financijskog uništenja.
No, s druge strane, notorno nepoznavanje tih alata od strane domaćih investitora stavlja ih u velik financijski rizik. Naime, to što se na hrvatskoj burzi ne mogu kupovati derivati, opcije ili plemenite kovine, niti se mogu prodavati posuđene vrijednosnice (tzv. shorting), ne znači da ti alati koji se masovno koriste na svjetskome tržištu ne mogu znatno utjecati na vrijednost naše lokalne investicijske imovine.
Upravo suprotno, činjenica da je u trenutku izbijanja svjetske gospodarske krize domaća burza doživjela potop pokazuje kako je danas sve u svijetu vrlo povezano. Stoga, treba pratiti ono što se zbiva vani, kako bismo se znali pripremiti na domaćem terenu.
Niske globalne zalihe srebra
Ovih se dana na tržištu srebra dogodilo nešto vrlo značajno, a što je povezano s financijskim alatima što ih domaći investitori najčešće ne poznaju. Desetljećima je, naime, srebro bilo smatrano robom slabe ili nikakve perspektive za zaradu, pa čak i onda kada su se globalne zalihe te plemenite kovine smanjile na rekordno niske vrijednosti. Zbog toga je veliki broj igrača, kladeći se na stalni pad cijene, prodavalo goleme količine posuđenoga srebra unaprijed, što se u burzovnome žargonu naziva “shorting”, e da bi kasnije kupovali prodano srebro po nižoj cijeni, posuđeno srebro potom vratili, i time ostvarili profit.
U Hrvatskoj se takav oblik utjecanja na cijenu pojedinoga burzovnog proizvoda ne može pronaći nigdje na službenom tržištu. A on je važan alat za otkrivanje stvarne cijene pojedinoga proizvoda, osobito u slučaju tržišnih viškova.
Prodaja srebra unaprijed u svijetu je bila toliko rasprostranjena, da su se mnogi analitičari pitali hoće li sudionici na tržištu srebra s kratkim pozicijama zapravo doživjeti krah i bankrot, budući da je cijena srebra u proteklih nekoliko godina znatno porasla. Naime, prilikom prodaje posuđene robe unaprijed, teorijski najveći dobitak koji je moguće ostvariti jest 100 posto (ukoliko bi vrijednost robe pala na nulu), dok teorijski najveći gubitak beskonačan (u slučaju da cijena robe poskoči beskonačno). U slučaju srebra, trenutno se radi o gubicima od nekoliko stotina posto, budući da je cijena srebra u posljednjih nekoliko godina upravo toliko skočila.
Likvidacija kratkih pozicija
No, početkom ovoga mjeseca iznenada se dogodila velika promjena. Broj sudionika koji su imali tzv. kratke (short) pozicije u srebru prepolovio se, pa čak i više od toga. Početkom rujna ove godine, na njujorškoj burzi Comex bilo je više od 65 tisuća ugovora o prodaji posuđenoga srebra unaprijed (kratka ili short pozicija), da bi se taj broj do kraja mjeseca smanjio na ispod 25 tisuća. Očito je da su sudionici na tržištu iskoristili značajan pad cijene srebra koji se dogodio u rujnu, kako bi se što prije riješili pozicije u kojoj bi ih rast cijene srebra mogao dodatno oštetiti.
Zanimljivo je napomenuti i da je u istome razdoblju znatno opao broj ugovora o kupnji srebra, odnosno, tzv. dugačkih li “long” pozicija. On se smanjio s 18 tisuća na nešto manje od devet tisuća. Dobri poznavatelji tržišta srebra procjenjuju kako je riječ o masovnom povlačenju spekulativnoga kapitala, koji je navodno desetljećima nastojao utjecati na cijenu ove plemenite kovine na niže. A to bi moglo značiti da formiranje cijene srebra postaje slobodnije, te da veliki igrači više neće moći tako flagrantno diktirati ponudu i potražnju.
S obzirom da su zalihe srebra diljem svijeta na rekordno niskim razinama, vjerojatno je da će to oslobođenje potaknuti rast cijene, što je dobar znak za one koji vjeruju u ovu plemenitu kovinu.
