Nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, investicijsko zlato prodaje se u Hrvatskoj na isti način i pod istim uvjetima kao i u svim drugim zemljama Euroske unije.
U zemljama Europske unije investicijsko je zlato u potpunosti oslobođeno svih poreza i davanja. Investiranje u druge plemenite metale (srebro, platina, paladij) opterećeno je samo porezom na dodanu vrijednost.
Ulagač u plemenite kovine u Hrvatskoj je donedavno bio dužan platiti ne samo PDV, odnosno, carinu prilikom uvoza, nego je plaćao i poseban porez na luksuz koji se u ukupnom iznosu penjao i do 60 posto od osnovne cijene investicije. To je dakako bio ekonomski neodrživ namet, pa zbog toga u Hrvatskoj nije postojalo tržište investicijskim plemenitim kovinama.
Bez poreza na investicijsko zlato
Europska Unija je barem u tom pogledu Hrvatskoj donijela značajan napredak. Od 1. siječnja 2013. godine ukinut je poseban porez na plemenite kovine, tzv. porez na luksuz, a od 1. srpnja 2013. godine, odnosno, danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ukinut je i porez na investicijsko zlato.
Stoga se tržište investicijskim plemenitim kovinama počelo razvijati i u našoj zemlji, te možemo očekivati da će u godinama koje su pred nama zlatne i srebrne poluge i investicijske kovanice postati uobičajeno investicijsko sredstvo.
Investicijsko zlato u Europskoj Uniji može se nabaviti u dva temeljna oblika. Prvi oblik jesu zlatne poluge mase najmanje jednog grama i čistoće najmanje 995 tisućinki. U pravilu, suvremeno se investicijsko zlato proizvodi isključivo u najvećoj mogućoj čistoći – 999 tisućinki ili 9999 deset tisućinki. A to znači da kada, primjerice, kupujete investicijsko zlato mase 100 grama, to znači da u kupljenoj polugi dobivate 100 grama čistoga zlata.
Drugi oblik investicijskoga zlata jesu zlatne kovanice izdane nakon 1800. godine koje su u zemlji izdavateljici bile ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja, koje imaju čistoću najmanje 90 posto, te koje nemaju znatnu numizmatičku vrijednost. Pod znatnom numizmatičkom vrijednošću podrazumijevaju se zlatnici koji na tržištu ne dostižu cijenu veću od 180 posto cijene zlata od kojega su izrađeni.