Nezavisni analitičar tržišta plemenitih kovina Dan Popescu ovih je dana iznio zanimljiva razmišljanja o trenutnom stanju svjetskog monetarnog sustava. Svjetski monetarni sustav, tvrdi Popescu, mogao bi se uskoro naći u teškoćama, a svoje procjene temelji na kretanju cijena zlata u odnosu na ukupni svjetski dug.

Popescu, koji od 70-tih godina redovito prati situaciju na tržištu plemenitih kovina, ali i na valutnom tržištu, tvrdi kako plemenite kovine signaliziraju predstojeće probleme na međunarodnom tržištu valuta koje su do sada središnje banke uspijevale zamaskirati. U prilog teoriji da će se svjetski monetarni sustav naći u velikim problemima idu i izjave priznatih svjetskih stručnjaka za ekonomska pitanja.

Središnje banke uzrokuju kroničnu inflaciju

Alan Greenspan, bivši guverner američke središnje banke (FED) i jedan od svjetski poznatih ekonomskih stručnjaka, u govoru pred američkim Kongresom 1999. godine stao je u obranu zlata kao najsigurnijeg sredstva plaćanja te je izrazio zabrinutost oko sudbine papirnatog novca. “Ako svijet bude doveden do neke ekstremne situacije, nitko više neće prihvaćati papirnati novac. Za razliku od papirnatih valuta, zlato će uvijek biti prihvaćeno kao sredstvo plaćanja,” rekao je tada Greenspan. Tri godine kasnije u Ekonomskom klubu u New Yorku potvrdio je svoje misli i izrazio dodatnu zabrinutost oko budućnosti postojećeg monetarnog sustava, istaknuvši kako središnje banke uzrokuju kroničnu inflaciju novca.

I izjava Paula Volckera, također bivšeg čelnika FED-a, da je zlato neprijatelj američke središnje banke kojeg uvijek prati budnim okom, ide u prilog Popescuovoj teoriji o zlatu kao kontrapunktu svjetskom monetarnom sustavu zasnovanom na dolaru. Taj je sustav temeljen na fiksnom tečaju dolara i zlata. Za jednu uncu zlata trebalo je izdvojiti 35 američkih dolara. Sustav je uveden pred kraj Drugog svjetskog rata u vrijeme kada su Sjedinjene Američke Države imale najveće zalihe zlata u svijetu, budući da su im ostale zaraćene države prijeko potrebnu robu plaćale u zlatu. Na ovaj je način američki dolar postao najvažnija svjetska valuta, odnosno jednako vrijedan kao i zlato.

Američki predsjednik Richard Nixon 1971. godine jednostranom je odlukom ukinuo konvertibilnost američkog dolara u zlato, jedan od stupova ovog sustava. Taj čin, poznat kao Nixonov šok, označio je kraj sustava kakav je postojao od kraja Drugog svjetskog rata.

Zlato u kriznim vremenima

Nakon Nixonovog šoka, kao sredstvo plaćanja uz američki dolar, korištena je prvo njemačka marka, zatim euro ili švicarski franak, ali nakon izbijanja gospodarske krize 2008. godine zlato ponovno dobiva na značenju. Banka za međunarodna poravnanja (eng. Bank for International Settlements, BIS) je u nekoliko transakcija tijekom posljednje gospodarske krize koristila zlato kao sredstvo plaćanja. To je vrlo značajan podatak, budući da zlato nije korišteno u tu svrhu u međunarodnim transakcijama već nekoliko desetljeća. Iako je jedno vrijeme bilo izgurano na rubove svjetskog monetarnog sustava, njegova korisnost u kriznim vremenima ponovno je izašla na vidjelo, baš kao što je Greenspan predvidio. Ove transakcije svojevrsna su potvrda povratka žute plemenite kovine u monetarni sustav.

U isto vrijeme, također potaknute gospodarskom krizom, središnje banke diljem svijeta ubrzale su kupovanje zlata za svoje devizne rezerve. Središnje banke su se nakon početka gospodarske krize, od najvećih prodavača zlata u svijetu, pretvorile u najvećeg kupca žutog metala. Razvijene zemlje, odnosno njihove centralne banke, prestale su prodavati zlato koje posjeduju, dok su istodobno zemlje u razvoju ubrzale kupovinu zlata za potrebe svojih deviznih rezervi.

Od drugog kvartala 2015. zlato službeno predstavlja 15,6% svjetskih deviznih rezervi. Ako u obzir uzmemo samo razvijene, napredne zemlje, zlato predstavlja 19% njihovih rezervi, dok ta brojka iznosi samo 3% kod zemalja u razvoju. Ipak, od početka gospodarske krize zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) su više nego udvostručile svoje zalihe žute plemenite kovine. Navedene zemlje, osobito Rusija i Kina, koriste zlato kao dio strategije da umanje važnost američkog dolara u međunarodnom monetarnom sustavu.

Zemlje BRICS-a sve su bliže Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj Uniji, izvor: www.goldbroker.com

One su više puta, na suptilan način, najavile da ciljaju na sličnu količinu zlatnih rezervi koju posjeduju Sjedinjene Američke Države (8,133 tone), odnosno Europska Unija (11,551 tona). Uz njih se ističe i Indija, koja do zlata želi doći na drugi način, otkupom od vlastitog stanovništva. Prema procjenama, u Indiji se nalazi između 18,000 i 30,000 tona zlata u vlasništvu fizičkih osoba, odnosno u hramovima diljem Indije. Rusija svoje zalihe povećava kupovinom žute kovine direktno od ruskih rudarskih kompanija.

Rast cijene od gotovo 3000 % u posljednjih 40 godina

U zadnje vrijeme su se mnoge države našle pod pritiskom građana koji su tražili povratak zlata u domovinu. Venezuela i Libija su pokrenule trend, a u zadnje vrijeme se inicijativi priključilo i nekoliko država članica Europske Unije, Njemačka, Austrija i Nizozemska.
Posljednji podaci otkrivaju i veliki porast kupovine zlatnih i srebrnih kovanica. Ovo povećanje ne predstavlja kupovinu zlatnika od strane službenih institucija, već se u ovom slučaju radi o građanima koji akumuliraju zlato i srebro u iščekivanju hiperinflacije ili konfiskacije novca od strane države. Navedeni podaci ne uključuju zlatni nakit, kojega također možemo smatrati investicijom te ga mnogi ljudi kupuju radi sigurnog pohvranjivanja novca, a ne kao ukras.

Ako promatramo kretanje cijene zlata od 2012. na ovamo, nećemo naići na indicije da je svjetski monetarni sustav u problemima, ali pogledamo li kretanje cijene zlata od Nixonovog šoka do danas, primijetit ćemo porast vrijednosti žute plemenite kovine od čak 2,928%. Ova brojka ne predstavlja samo rast vrijednosti zlata u odnosu na američki dolar, već se taj porast vrijednosti odnosi i na sve ostale papirnate valute. Kao što možemo vidjeti na dolje prikazanom grafu, dug Sjedinjenih Američkih Država i cijena zlata kreću se u suprotnom smjeru. Situacija bi bila slična kada bismo umjesto duga SAD-a promatrali dug ostalih država.

Američki dug i vrijednost zlata kreću se u suprotnom smjeru, izvor: www.goldbroker.com

Teško je za očekivati da će se zaduživanje država kretati u istom smjeru kao i cijena žutog metala u skorijoj budućnosti. Puno veće su šanse da će situacija s cijenom zlata eruptirati kao 70-ih. Svi ovi podaci o kupovini zlata, iako nisu odmah vidljivi u njegovoj cijeni, upućuju na činjenicu da bi međunarodni monetarni sustav mogao biti u velikim problemima. Ova plemenita žuta kovina signalizira probleme u monetarnom sustavu još od 60-ih godina prošlog stoljeća, ali prema autoru teorije, središnje banke, točnije američka središnja banka, čine sve što je u njihovoj moći da zamaskiraju te znakove.

Ipak, sve je teže prikrivati razne znakove koji upućuju na to. “Zlato je kao kanarinac u rudniku. Ono signalizira predstojeće probleme na tržištu valuta,” izjavio je Alan Greenspan 2010. godine te je zaključio da papirnatim valutama ne ostaje ništa osim povratka na zlatni standard. Kada i ako do toga dođe, cijena zlata, ali i drugih plemetnih kovina, mogla bi u vrlo kratkom razdoblju skočiti u nebo.

Izvor: www.goldbroker.com/news/gold-the-canary-of-the-currency-markets-890, GoldBroker.com all rights reserved

Photo credit: Heraeus