Gregor Razboršek, neovisni analitičar tržišta plemenitih kovina, svoju je karijeru započeo prije 16 godina te je već dugo vremena aktivni sudionik na svjetskim tržištima kapitala. Karijeru započinje u Ministarstvu financija Republike Slovenije, nakon čega prelazi u bankarski sektor. Na našem portalu Srebrozlato.com redovito objavljuje stručne tehničke analize tržišta plemenitih kovina, u kojima analizira tržišne trendove te prognozira kretanje njihovih cijena. U dosadašnjim analizama, njegove prognoze pokazale su se kao izrazito pouzdane.
Povod našem razgovoru je trenutno niska cijena srebra na svjetskom tržištu, blizu povijesno niskih razina, što mnogi ulagači vide kao izvrsnu priliku za kupnju. Pokušali smo saznati što se krije iza ove situacije te nazire li se uskoro kraj ovom silaznom trendu.

Koji bi po vašem mišljenju trebao biti omjer zlata i srebra u portfelju ulagača koji ulaže u plemenite kovine? Što je po vašem mišljenju balansirani portfelj plemenitih kovina?

U načelu, portfelj treba prilagoditi potrebama svakog pojedinca. Ne postoji univerzalno pravilo, ali ako u bliskoj budućnosti (između jedne i tri godine) ulagač očekuje da bi mogao imati neka veća ulaganja za koja će trebati koristiti sredstva uložena u plemenite kovine, tada mu taj novac treba biti dostupan nezavisno od stanja svjetske ekonomije. To znači da je poželjno da investicija tada bude u konzervativnoj kategoriji, odnosno u zlatu.
S druge strane, ako je ulagač mlad i pravi portfelj za daleku budućnost, onda si može priuštiti malo više rizika i u portfelj staviti veći dio srebra, koje ima puno više potencijala za rast. Isto tako, postoji i mogućnost da u nekom razdoblju u budućnosti srebro ne bude previše cijenjeno.
U brojkama: ako ulagač ima između 30 i 50 godina, omjer u njegovom portfelju bi trebao biti 60 posto srebra i 40 posto zlata. Ukoliko pak ulagač ima između 50 i 70 godina, onda bi trebao u svom portfelju imati 70 posto zlata i 30 posto srebra.

Mnogi stručnjaci tvrde da bi ulagači trebali određeni postotak svojeg portfelja ulagati u plemenite kovine, kako bi se povećao očekivani prinos, a istodobno smanjio rizik. Koliki je po vašem mišljenju idealni udio plemenitih kovina u portfelju ulagača?

Plemenite kovine ne služe za podizanje prinosa u portfelju. Njihova je svrha stabilnost portfelja u svim vremenima. Zlato vlasniku ne donosi nikakvu dividendu niti kamatu. S druge strane, nikada ne može nestati preko noći i uvijek zadržava svoju kupovnu moć. Kažu da bi se, u teoriji, prosječni portfelj pojedinca trebao sastojati od 20 posto novca, 20 posto zlata, 30 posto nekretnina i 30 posto dionica. Ovaj razmjer u portfelju se različito prilagođava od države do države, na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama ulagači većinom nemaju vlastitih nekretnina te taj dio nekretnina u portfelju zamjenjuju obveznicama.

Kakav tip ulagača ulaže u srebro, a kakav u zlato? Srebro je mnogo volatilnije od zlata, kako psihološki svladati tu volatilnost?

Istina, vidimo i u praksi da su naši klijenti u velikoj mjeri polarni – svoj novac ulažu ili u zlato, ili u srebro. I u svijetu se investitori koji ulažu u srebro i zlato prilično razlikuju.
Ulagači koji svoj novac ulažu u srebro su izrazito informirani i redovito prate ekonomsku situaciju u svijetu. Vjeruju da je srebro pod jakim cjenovnim pritiskom i da trenutna cijena srebra ne odražava njegovu realnu vrijednost. Mnogi od njih smatraju da bi cijena trebala biti od 50 do 1000 posto viša. Srebro je volatilnije od zlata jer je promet na burzi srebra puno manji od prometa na burzi zlata te na svaku ozbiljniju kupnju ili prodaju cijena odmah reagira.
Postepeno kupovanje ili akumuliranje plemenite kovine je možda najbolje rješenje ako se dvoumite oko toga je li sada povoljan trenutak za kupnju ili prodaju. Znači, ukoliko želite kupiti plemenite kovine za neki veći novčani iznos, najbolje je to učiniti postepeno, u tri koraka te tako dobiti povoljnu prosječnu cijenu.

Omjer vrijednosti zlata i srebra gotovo je šest stotina godina bio oko 15:1, da bi se u posljednjih pedesetak godina par puta približio omjeru 100:1. Danas je na prilično visokih 78:1, što možemo očekivati u budućnosti?

Prije dvije godine, u trenutku kada je vrijednost srebra bila 20 američkih dolara za uncu, nitko nije očekivao da bi vrijednost srebra mogla dodatno pasti, no danas je cijena unce srebra ipak ispod 14 dolara. Nikada nešto nije toliko jeftino da ne bi moglo biti još jeftinije, kao niti toliko skupo da ne bi moglo u budućnosti biti još skuplje. Slažem se da je cijena srebra sada povoljna te da u narednih pet godina možemo očekivati povećanje potražnje za srebrom, što će posljedično dovesti i do povećanja cijene.

Američka središnja banka najavila je da će u 2016. godini podići referentu kamatnu stopu za 1%. Hoće li to povećanje, kada do njega dođe, imati velikog utjecaja na kretanje cijene srebra?

Ovu informaciju sam doživljavao kao pozitivan signal tržištu. No, pitam se hoće li stvarno doći do tog povećanja. Inače, referentna kamatna stopa i cijena srebra nisu jako korelirane. Kada već pričamo o srebru i američkoj središnjoj banci (FED), ima tu puno zanimljivijih stvari, kao primjerice ova slika:

Od 1878. do 1968. godine u Sjedinjenim Američkim Državama u opticaju su bili američki dolari sa srebrnim certifikatom, odnosno dolari koji su imali pokriće u srebru. Od tada do danas različitim su mjerama u potpunosti izbacili srebro kao pokriće dolara. Na slici možete vidjeti razliku između dolara s pokrićem u srebru i današnjeg, koji nema pokriće.

Koji se proizvodi od investicijskog srebra najčešće prodaju u Republici Hrvatskoj i susjednim državama?

Danas se na našem području najviše prodaju Wiener Philharmoniker, American Eagle i Canadian Leaf. Klijenti ih najčešće kupuju pojedinačno, ili u tubi od dvadeset komada. Kada je riječ o polugama, najčešće se trguje srebrnim polugama težine jednog kilograma, proizvođača Heraues, Umicore i Geiger.

U posljednjih nekoliko godina smanjuje se proizvodnja srebra u svijetu. Može li upravo pad proizvodnje potaknuti cjenovni rast srebra?

Svijet se mijenja, kao i navike potrošača. Prije deset godina najviše se srebra koristilo u fotografskoj industriji, dok je danas taj postotak minoran. Danas se najveći dio srebra koristi u mikroelektronici i izradi fotonaponskih solarnih ćelija, što donedavno nije postojalo u ovoj mjeri. U zadnje se vrijeme često spominju i baterije nove generacije koje bi trebale biti izrađene dijelom i od srebra. Ako se ovi planovi ostvare, potražnja za srebrom dramatično će porasti. Danas se velika količina srebra dobiva kao nusproizvod prilikom vađenja drugih sirovina te je srebro vezano uz proizvodnju drugih sirovina.