Kamatna stopa Europske središnje banke smanjena je potkraj prošloga tjedna na nula posto. Radi se o vrlo agresivnom potezu monetarnih vlasti Europe koji bi mogao dovesti do odljeva novca iz bankarskog sustava u plemenite kovine, i time dodatno potaknuti rast cijene zlata i srebra.
Istodobno su guverneri europskih središnjih banaka na sastanku u Frankfurtu pooštrili takozvanu kaznenu kamatu za depozite koje komercijalne banke drže na računu Europske središnje banke.
Očekuju da će se na taj način povećati broj i iznos kredita što ih komercijalne banke plasiraju gospodarstvu. Kazna za držanje novca porasla je s 0,3 na 0,4 posto.
Negativne kamatne stope odgovor na deflaciju
Kvantitativno oslabljivanje je, uz negativne kamatne stope, najjače oružje središnjih banaka za ugrožavanje bogatstva građana. Sa sadašnjih 60 milijardi eura na mjesec guverner Mario Draghi povećao je otkup obveznica na 80 milijardi eura, te je tako dodatno pojačao politiku kvantitativnog oslabljivanja. Očekivanja tržišta prognozirala su povećanje na 70 milijardi eura. Osim državnih obveznica, ECB širi otkup i na korporativni dug. Najavljeno je da će takva monetarna politika Europske središnje banke trajati do ožujka 2017. godine.
Riječ je o efektivnom povećanju eura u optjecaju, svojevrsnom tiskanju novca ni iz čega kojemu je cilj preplaviti Europu jeftinim eurima. Guverner Europske središnje banke Mario Draghi rekao je kako će kamatne stope ostati na niskoj razini još najmanje godinu dana.
Photo credit: Wikimedia Commons