Kao što smo već pisali potkraj ožujka, središnje banke svijeta u 2009. godini povećale su svoje zlatne rezerve za 425 tona, što je predstavljao najsnažniji rast zaliha te plemenite kovine u njihovim trezorima u zadnjih gotovo pola stoljeća.
No, prema informacijama što ih je ovih dana objavio američki poslovni dnevnik Wall Street Journal, čini se da su se središnje banke počele rješavati svojih zaliha zlata. Taj proces nije izravan – prodajom zlata na otvorenome tržištu – nego posredan – putem posudbi Banci za međunarodno poravnanje (Bank for International Settlement, BIS) iz Švicarske.
Obaveza otkupa
Naime, pri kraju izvještaja što ga je Banka za međunarodno poravnanje nedavno objavila može se pronaći podatak da su joj središnje banke svijeta od prosinca prošle godine posudile ukupno 349 tona zlata, za što im je Banka platila ukupno rekordnih 14 milijardi dolara. Središnje banke to su se zlato obvezale otkupiti od Banke za međunarodno poravnanje jednom u budućnosti, no, nije naveden točan rok.
Taj podatak dosta je iznenadio tržišne analitičare, koji su smatrali da su središnje banke vodećih svjetskih zemalja odlučile nagomilane dodatne zalihe čuvati i držati pod svojom kontrolom.
Neizravan utjecaj
Najnovije transakcije u zlatu ne utječu direktno na tržišnu cijenu zlata, ističe se u tekstu Wall Street Journala, budući da se zlato posuđeno Banci za međunarodno poravnanje ne koristi za agresivno nuđenje na tržištu zlata. Ipak, one predstavljaju određeni signal, osobito zagovarateljima čvrstih nacionalnih valuta oslonjenih na državne zlatne rezerve. Čini se da središnje banke svijeta i ovim potezom pokazuju želju za većom fleksibilnošću, pa makar to značilo obezvrjeđivanje “papirnatih” valuta koje su im pod kontrolom.