Foto: epSos.de, Flickr
U zadnjih tjedan dana Hrvatima su se dogodile dvije spektakularne pljačke u kojima je zlato bilo glavni pljačkaški plijen.
Prva se dogodila u srijedu, 21. srpnja rano ujutro u središtu Poreča. Pljačkaši maskirani u liječnike uletjeli su u porečku zlatarnicu “Veritas” vlasnika Gjonia Berishe, i pokupili zlatni nakit u vrijednosti više milijuna kuna. Na sličan je način jutros oko osam sati opljačkana i zlatarnica “Aurum” u zagrebačkoj Dubravi. Cilj je bio isti, baš kao i količina otetoga zlata.
Dvije najnovije spektakularne pljačke pokazuju kako su kriminalci među prvima shvatili što se zbiva na tržištu zlata. Dok vrijednost plemenitih kovina iz godine u godinu raste po nevjerojatnim stopama, zlatari još nisu shvatili da više neće moći računati na miran život, čak i bez pljačkaških iznenađenja.
Život u prošlosti
Za razliku od banaka koje koriste brojna zaštitna sredstva i mehanizme za odvraćanje drskih napadača, zlatari žive u prošlosti, ne shvaćajući da se situacija u svijetu dramatično mijenja. Trgovci plemenitim kovinama trebaju razumjeti da će pljačkaško iskušenje biti sve veće što će više padati vrijednost dolara, eura i kune u odnosu na zlato i srebro.
Može se reći da se zlatarnice, a da toga nisu ni svjesne, pretvaraju u središta velike financijske moći. Ta moć još nije prepoznata među običnim pukom, ali ni među samim zlatarima. Stoga se s punim pravom u bliskoj budućnosti mogu očekivati nove pljačke, ukoliko se zlatari ne trgnu i ne počnu shvaćati svoj posao drugačije nego do sada.
Monetarno i investicijsko sredstvo
Otkako je započela svjetska gospodarska kriza u drugoj polovici 2008. godine, zlato i srebro sve se manje percipiraju kao sredstvo ukrašavanja tijela. Prvi put nakon gotovo trideset godina, 2009. godine više je zlata u svijetu kupljeno za investiranje nego u obliku ogrlica, naušnica, narukvica i drugoga nakita. Taj se trend nastavlja i u ovoj godini.
Dakle, upravo se pred našim očima događa suštinska promjena u percepciji plemenitih kovina. Sve više jača njihova novčana i investicijska funkcija, dok ukrasna funkcija polako ali sigurno slabi. Stručnjaci se ne slažu u kom će se smjeru taj trend nastaviti. Jedni tvrde da smo na vrhuncu, i da će u godinama koje su pred nama nakit ponovno preuzeti dominantno mjesto u potražnji za zlatom. Drugi ističu kako novi val svjetske gospodarske krize tek pred nama, i da će monetarna važnost zlata i srebra dodatno pojačati.
Kako bilo da bilo, zlato i srebro već danas imaju drugačiju ulogu u svijetu. Kriminalci su to prepoznali prvi. Nadamo se da mi ostali zbog svoje ignorancije nećemo prepustiti stradavanju, kao što su se stradavanju prepustili hrvatski zlatari.
