Potražnja za zlatom u Kini zamjetno je povećana u prvoj polovici ove godine kao posljedica mjera vlade u Pekingu da odvrati Kineze od ulagačke groznice u nekretnine koja traje već nekoliko godina i koja je prouzročila golemi porast cijene kvadrata stanova i poslovnih prostora.
Kina ne samo da je trenutno najveći proizvođač zlata na svijetu, nego su Kinezi drugi u svijetu po ukupnoj količini kupljenoga zlata. Unatoč velikim proizvedenim količinama u domaćim rudnicima, proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potražnju među Kinezima. Zbog toga je kineska vlada odlučila dodatno liberalizirati tržište.
Pozitivan signal za cijenu zlata
Veći broj kineskih banaka dobilo je odobrenje za slobodan uvoz i izvoz zlata, a i inozemnim je tvrtkama omogućena slobodna trgovina. Kineska narodna banka, naime, odlučila je odobriti povećanje broja inozemnih sudionika na šangajskoj burzi zlata, te je dopustila bankama da kupuju i drže zlato u inozemstvu kao osiguranje za investicijske vrijednosne papire denominirane u kineskoj valuti juanu.
Ukupna količina protrgovanoga zlata na šangajskoj burzi zlata u prvih je šest mjeseci ove godine povećana za 59 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To ukupno iznosi 3174 i pol tone zlata.
Analitičari ističu kako liberalizacija tržišta zlata u Kini daje snažan pozitivan signal cijenama tog plemenitog metala, zbog čega se u godinama koje su pred nama može očekivati uzlazni cjenovni trend.