Središnje banke diljem svijeta, uključujući Središnju kinesku banku (PBC), povećale su kupnju zlata u posljednjih nekoliko mjeseci, kako bi zamijenile imovinu denominiranu u američkim dolarima. Ta je strategija, kako je jedan kineski analitičar izjavio u utorak, nastala zbog padajuće kreditne sposobnosti SAD-a potaknute osjećajem nadmoći koji je u porastu u SAD-u.
Naime, Središnja kineska banka, kupila je 10 tona zlata u vrijednosti od 179 milijuna dolara u veljači, petom po redu mjesecu u kojem je Kina povećala svoje vrijednosne zalihe, prema podacima Državne uprave za devizne poslove.
Krajem veljače, kineska službena zlatna sredstva iznosila su 79.498 milijardi dolara, u usporedbi sa 79.319 milijardi dolara krajem siječnja.
Središnje banke gomilaju zalihe zlata
Kina je tek jedna u nizu zemalja koje kupuju veće količine zlata. Prema Svjetskom vijeću za zlato, globalna je potražnja u 2018. godini dosegla 4.345,1 tona, što je četiri posto više na godišnjoj razini. Povećanje je dijelom potaknuto višegodišnjom povećanom kupnjom središnjih banaka, pokazalo je izvješće.
Godine 2018., središnje svjetske banke dodale su 651,5 tona zlata u svoje službene rezerve, što je 74 posto više na godišnjoj razini te drugi po veličini godišnji rekord, navodi se u izvješću.
Stručnjaci kažu kako su neizvjesnosti u bilateralnim odnosima između Kine i SAD-a, posebice tekući trgovinski spor, prisilile Kinu da smanji svoje udjele u američkim dolarima i poveća vlasništvo drugih financijskih sredstava poput zlata.
“Od početka trgovinskog spora između Kine i SAD-a, Kina je shvatila da postoje rizici u dominaciji američkog dolara, te poduzima mjere za povećanje vlasništva drugih financijskih sredstava poput zlata kako bi zamijenila svoju imovinu u američkim dolarima te se zaštitila od tih rizika“, izjavio je u utorak za Global Times Zhou Yu, direktor Istraživačkog centra za međunarodne financije pri Šangajskoj akademiji društvenih znanosti.
Dodaje kako je, budući da je odnos između Kine i SAD-a napet, moguće da vlada SAD-a u nekom trenutku zamrzne kinesku imovinu denominiranu u američkim dolarima, što bi zadalo udarac kineskim deviznim rezervama.
Brojke koje je objavilo američko ministarstvo financija pokazalo je da je kontinentalna Kina, na dan 31. prosinca 2018. godine posjedovala 1.1235 trilijuna dolara vrijedne američke obveznice, u usporedbi s 1.1849 bilijuna dolara godišnje.
Amerika na prvom mjestu
Dong Dengxin, direktor Instituta za financije i vrijednosne papire na Sveučilištu Wuhan, izjavio je da se kreditna sposobnost SAD-a smanjuje zbog ponašanja nalik hegemonu (iz starogrčkog: hegemon “vođa“), što je potaknulo mnoge zemlje da smanje oslanjanje na sredstva u američkim dolarima.
“Stvoreno je zajedničko stajalište diljem svijeta da je pad kreditne sposobnosti SAD-a, uzrokovan politikom Donalda Trumpa temeljenom na načelu “Amerika na prvom mjestu”, koja šteti globalnoj ekonomiji i destabilizira globalni financijski sustav“, izjavio je Dong u utorak za Global Times.
Ako i dalje nastavi kupovati po toj stopi, Kina će nadmašiti Rusiju i Kazahstan, vodeće kupce u 2018. godini, koji su nedavno smanjili svoje akvizicije.
Kina je najveći svjetski proizvođač zlata, ali od njezinih zlatnih rezervi, s vrijednošću od nešto manje od 80 milijardi dolara, devizne rezerve iznose tek nešto više od tri milijarde dolara.
Središnje banke su općenito prošle godine kupile 651,5 tona zlata, što je najveći polugodišnji rast kupnje, predvođen Rusijom, Turskom i Kazahstanom. Rusija je kupila 274 tona zlata, što je najveća zabilježena kupovina, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.
To je, uz održivu potražnju za fondovima kojima se trguje u zlatu, pomoglo cijenama zlata da u veljači dostignu najvišu razinu od gotovo 1.466 dolara.
Zlato je od tada palo nazad na 1.298 dolara za uncu zbog snažnijih tržišta dionica i odljeva iz investicijskih fondova. Ipak, nastavak kupnje središnjih banaka, mogao bi cijenama zlata ove godine pružiti dodatnu potporu, rekao je Suki Cooper, analitičar plemenitih metala pri multinacionalnoj tvrtki za bankarstvo i financijske usluge Standard Chartered sa sjedištem u New Yorku.
Izvor: www.globaltimes.cn