Dok su kineske i indijske populacije poznate po svom nezasitnom apetitu za uvozom, kupovinom i gomilanjem fizičkog zlata, na Zapadu postoji jedno tržište koje isto tako djeluje, ali koje lagano leti ispod radara, privlačeći manje pažnje nego Kina i Indija. To tržište zlata je Njemačka.
Iako su njemački građani poznati po svojoj sklonosti prema posjedovanju zlata, nedavno je u novoj anketi, koju je naručila Reisebank, banka aktivna na njemačkom tržištu plemenitih metala, pojasnila ogromnu količinu zlatnih zaliha njemačkog stanovništva.
Privatne zalihe
Istraživanje koje je proveo Istraživački centar za financijske usluge (CFIN) u ime Reisebank banke, pokazalo je da njemački odrasli građani trenutno posjeduju zapanjujućih 8.918 tona zlata, vrijednog oko 330 milijardi eura po trenutnim cijenama eura u zlatu. Napominjemo da je ta brojka zlata u vlasništvu građana u Njemačkoj i ne uključuje zlatne rezerve njemačke središnje banke, Bundesbank, koje iznose dodatnih 3.370 tona.
Od 8.918 tona zlata koje drži njemačko stanovništvo, podaci CFIN-a govore da se 4.925 tona (ili 55 posto ukupne količine) drži u obliku fizičkih zlatnih poluga i zlatnika, s 3.993 tona u obliku zlatnog nakita. U prosjeku svaki odrasli građanin Njemačke ima 71 g investicijskog zlata i 58 g zlatnog nakita.
Njemački državljani posjeduju 2,64 puta više zlata od njemačke središnje banke. No, dok zlato Bundesbanke privlači veliku pozornost, zbog velike veličine i nedavnih napora Bundesbanke na repatrijaciju zlata, činjenica je da su njihovi zlatni fondovi statični i daleko manji od zlata koje drže njemački građani.
Istraživanje je također sadržavalo i pitanje gdje Nijemci pohranjuju svoje zlato, otkrivajući da 38,3 posto ispitanika pohranjuje svoje zlato kod kuće, 39 posto je reklo da svoje zlato pohranjuje u sefovima u bankama, 5 posto koristi trezore, dok preostalih 17,7 posto skladišti svoje zlato “drugdje“. Ovo “drugdje“ nije bilo specificirano.
Iako njemačko stanovništvo ima mnogo zlata, ono također ima i mnogo drugog bogatstva i imovine, a ukupno zlato koje drži stanovništvo čini samo oko 1,6 posto ukupne imovine njemačkih kućanstava.
Između posljednjeg istraživanja iz 2016. godine i najnovije studije, Nijemci su kupili još 220 tona zlatnih poluga i zlatnika. Samo u posljednje dvije godine, najnovije istraživanje pokazalo je da je 25 posto ispitanika reklo kako je kupilo investicijsko zlato, s prosječnom investicijom od 4.730 eura. Više od 50 posto onih koji kupuju investicijsko zlato odlučilo je kupiti zlatne poluge (uglavnom klasične zlatne poluge), dok se više od trećine kupaca odlučilo za zlatne kovanice. Samo 11 posto ispitanika je izjavilo da je prodalo zlato u tom istom razdoblju.
Zašto zlato?
Preko 26 milijuna odraslih osoba u Njemačkoj drži investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika. To je prilično zapanjujući broj. Ali zašto je fizičko zlato tako popularno među njemačkim građanima? Generacijska sjećanja na hiperinflaciju 1920-ih i način na koji se može uništiti vrijednost papirnatih valuta vjerojatno igraju veliku ulogu u potražnji. Isto tako ulogu moraju igrati i generacijska sjećanja na rat i nemire, podjelu Njemačke i važnost zlata u kriznim vremenima. To bi se činilo logičnim i obuhvaćalo zlato kao zaštitu od inflacije, pohranu vrijednosti i sigurno utočište u nesigurnim vremenima.
S ukupnim brojem stanovnika od oko 82 milijuna, od čega je 69 milijuna ljudi starijih od 18 godina, istraživanje CFIN-a pokazalo je da impresivnih 38 posto njemačkih odraslih osoba posjeduje fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga ili zlatnika (26 milijuna ljudi), 61,5 posto odraslog stanovništva posjeduje zlatni nakit (45 milijuna ljudi), dok 14,5 posto odraslih građana Njemačke posjeduje udjele ETF-a i sličnih fondova čije je udjele moguće kupiti na burzama kao što se kupuju i dionice.
Stanje u Hrvatskoj
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, što se tiče područja bivše Jugoslavije, najveće rezerve zlata ima Srbija, respektabilnih 19,4 tone. Zlato kao dio deviznih rezervi Narodne banke Srbije sudjeluje sa sedam posto u ukupnoj strukturi deviznih rezervi države, Makedonija ima 6,9 tona zlata, Slovenija 3,2 tone, a Bosna i Hercegovina tri tone.
Na temelju njihovog izvješća, u svibnju 2019., zlato iznosi 14,2 posto svih deviznih rezervi Banke Slovenije. Slovensko tržište investicijskog zlata je značajno manje nego u Njemačkoj, gdje sve poslovne banke nude prodaju i otkup investicijskog zlata.
Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Europi koja nema vlastite zlatne rezerve. Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka prodala 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci. Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun dolara.
Stoga svaki mudri stvaratelj nove vrijednosti trebao bi barem dio svojeg novca pohraniti u plemenite kovine, a to srećom možete učiniti i bez posredovanja banke.
Ukoliko ste zainteresirani za kupnju investicijskog zlata i srebra obratite se tvrtki Tetragram na telefonski broj 01/236-5857 ili pak posjete internetske stranice www.plemenit.hr ili www.tetragram.hr.
Ulaganje u zlato spada u red najsigurnijih ulaganja bez rizika treće strane. Zlato je kroz mnoga tisućljeća dokazalo svoju neprikosnovenu postojanost, te sposobnost očuvanja vrijednosti u dugim vremenskim razdobljima.