Neočekivani događaj uzrokovao je pad burze tijekom proteklog tjedna, dok je Indeks Dow Jones Industrial Average, jedan od nekoliko indeksa američke elektroničke burze dionica NYSE sa sjedištem u New Yorku, koja je stvorena od strane osnivača Wall Street Journala i tvrtke Dow Jones, pao je za nekoliko stotina bodova. Dionice koje karakterizira niska volatilnost prošlog su se mjeseca polako penjale natrag prema novim vrhuncima… sve dok se iznenada nije pojavio Crni labud.
Što je Crni labud?
Prema definiciji, “Crni labudovi su nepredvidljivi događaji koji nas iznenade, ostave ozbiljne posljedice a zatim nas natjeraju da smislimo (logično) objašnjenje koje ih čini predvidljivima“. Ukratko, ljudi žive u zabludama, misleći da znaju mnogo više nego što, u stvari, znaju. U današnjoj eri, Crni labud može se pojaviti jednostavnim tweetom.
Američki predsjednik Donald Trump upravo je na Twitteru u ponedjeljak upozorio Kinu da se ne osvećuje za novo podizanje carina, ali i naglasio da američki potrošači neće na svojoj koži osjetiti tu mjeru. Sjedinjene Američke Države u petak su više nego udvostručile carine na uvoz kineske robe u vrijednosti od 200 milijardi dolara, pri čemu su zaprijetile dodatnim 25 postotnim porezom na kineski izvoz, koji mogu očekivati “uskoro“.
U nizu objava na Twitteru, predsjednik Donald Trump napisao je kako je Kina “godinama iskorištavala SAD“. “Dakle, Kina se ne bi trebala osvećivati – postat će samo gore! Nema razloga da američki potrošač plati za carine“, dodao je.
Trgovinski rat između Kine i SAD u novome je krugu, nakon što su Amerikanci povećali carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode.
“Zbog Trumpovih tweetova, tržišta su se najprije povukla“, izvijestio je CNBC. “Posljednja eskalacija trgovinskog rata je bila potpuno neočekivana… Pričvrstite pojas“, dodali su iz Bank of America. A onda, Kina je u ponedjeljak objavila da se nikada neće predati pred vanjskim pritiscima te je uzvratila svojim vlastitim carinama za izvoz poljoprivrednih proizvoda SAD-a – zbog čega je tržište dionica doživjelo novi pad.
Općenito govoreći, trenutačna prodaja dionica na tržištu dionica ne može iznositi mnogo. Čini se da nije u skladu s drugim zloglasnim pojavama Crnih labudova kao što je pad burze 1987. godine. A opet, trenutna prodaja mogla bi biti samo početak brutalnog medvjeđeg tržišta, zbog kojeg financijska kriza 2008. godine djeluje jako blago.
Tržišta su sama po sebi nepredvidiva. Ona se mogu kretati mirno, uljuljkati investitore u bezbrižnost, a zatim okrenuti ploču i postati nestabilna iz razloga koje nitko nije mogao predvidjeti. Po svojoj prirodi teško je pripremiti se za pojavu Crnih labudova. Oni mogu doći u obliku prirodnih katastrofa – ili tehnoloških, političkih ili financijskih katastrofa.
Kako zlato može pomoći zaštiti investicijski portfelj?
Najbolji način da se pripremite za neizvjesnu budućnost je da postanete otporni na čitave kategorije potencijalnih prijetnji. Jedna od očiglednih strategija je diverzifikacija imovine, uključujući alternativna sredstva koja se nalaze izvan bankovnih i brokerskih sustava.
Tržišta srebra i zlata ostala su sigurna i stabilna tijekom proteklog tjedna iako su cijene dionica padale. Cijene zlata su zabilježile čak i neke pristojne dobitke. Akademske studije su pokazale da umjerena raspodjela imovine na zlato, smanjuje rizičnost investicijskog portfelja.
Ne morate nužno posjedovati zlato jer smatrate da će njegova cijena rasti. Ako ste optimist kada je riječ o financijskoj imovini, možda se čak nadate da se cijene zlata neće mijenjati.
Ali, baš kao što imate osiguranje kuće ili stana u nadi da ga nećete trebati, dobro je posjedovati plemenite metale kao oblik osiguranja od različitih prijetnji – sve do, i uključujući, potpuni kolaps američkog financijskog sustava temeljenog na dolaru.
Je li moguće financijski preživjeti ove scenarije?
Pad dolara kao glavne svjetske rezervne valute vjerojatno će se odvijati usporeno u godinama koje dolaze. Ali to bi se moglo ubrzati bilo kojim događajem poznatim kao Crni labud.
Što ako se Kina dodatno osveti protiv Trumpovih tarifa? Kina je najveći strani posjednik američkih obveznica, a imajući u svojem vlasništvu 1,2 bilijuna dolara američkog duga, gotovo 20 posto ukupnog stranog posjedništva, obveznice postaju potencijalno moćno oružje kojim Kina može korigirati “ponašanje“ američke administracije. Potrošačke cijene u SAD-u i kamatne stope tada bi se značajno povećale.
Kina je dovoljno veliki igrač u svjetskoj trgovini da samozatajno ugrozi američku hegemoniju.
Druge prijetnje financijskom sustavu mogu pogoditi njegovu tehnološku ili algoritamsku podlogu. Što ako cyber napad na Sustav federalnih rezervi i / ili velike američke banke zaustavi svu elektroničku trgovinu u gospodarstvu? Stručnjaci za sigurnost u velikim financijskim institucijama kažu da je zlonamjerno hakiranje računala jedna od prijetnji koja ih najviše zabrinjava.
Vidjeli smo da su cyber napadi uspješno izvedeni na kripto-valutnoj razmjeni više puta. Ipak, neki ljudi opisuju Bitcoin kao “digitalno zlato“.
Cijela svrha posjedovanja zlata je da je upravo to da je ono ne-digitalna imovina. Zlato je u potpunosti isključeno iz mreže, dok kripto valute u potpunosti ovise o funkcionalnom i sigurnom internetu.
Ako posjedujete zlato u obliku financijskog derivatnog proizvoda – bilo putem futures ugovora, burzovnog fonda ili offshore računa – ne dobivate potpunu zaštitu ili raznovrsnost vlasništva fizičkog zlata. Na kraju dana, zlato je opipljiva imovina koju biste trebali moći dotaknuti, prenijeti, diskretno zamijeniti i njime trgovati, ako se pojavi potreba.
Zlato je dugoročna investicija i kao takvog ga treba i promatrati
Zlato ne može biti tiskano (potrebno je 10 godina od pronalaska u rudniku do proizvodnje), ne može biti falsificirano (tehnologija uvijek prepozna lažno zlato), ne može biti predmet inflacije. Ono nema vremenskog ograničenja, nema rok trajanja i likvidno je, što znači da se lako pretvara u gotovinu.
S druge strane, cijena zlata je danas na istoj razini kao u kasnim 1960-ima i ranim 1970-ima (35 dolara) prije nego što je Nixon zatvorio zlatni prozor. Zlato je također na razini na kojoj je bilo na prijelazu ovog stoljeća, odnosno oko 300 dolara. To jasno pokazuje da je zlato po bilo kojem kriteriju ozbiljno podcijenjeno, bilo da je riječ o zalihama novca ili dionica.
Ipak, razlog za posjedovanje zlata ne bi se trebao prvenstveno temeljiti na njegovoj nevjerojatnoj podcijenjenosti, nego na činjenici da zlato predstavlja najbolje osiguranje, kao i krajnje očuvanje bogatstva protiv neizbježnog kolapsa većine imovine i financijskog sustava.
Izvor: www.moneymetals.com
