Nakon punih 20 godina, europske središnje banke više neće produžiti sporazum o koordinaciji prodaje zlatnih rezervi. Sporazum što ga je 1999. godine potpisalo petnaest središnjih banaka Europe, a kojemu se potom priključilo dodatnih sedam banaka, isteći će 26. rujna ove godine.

Sporazum je potpisan kako bi se ograničila prodaja zlata iz zlatnih rezervi europskih središnjih banaka, te stabiliziralo tržište. Europske središnje banke prije nego što je bio potpisan sporazum povremeno su iza zatvorenih vrata prodavale dijelove svojih zlatnih rezervi i time značajno utjecale na fluktuaciju cijene zlata. Naime, središnje banke u Europi posjeduju razmjerno velike zlatne rezerve, čija prodaja može poremetiti cjenovnu stabilnost žute plemenite kovine na svjetskom tržištu.

U razdoblju od 1999. godine do danas, cijena zlata skočila je s 300 američkih dolara za uncu na gotovo 2000 američkih dolara 2011. godine. U međuvremenu se cijena zlata stabilizirala na razinama od oko 1400 američkih dolara za uncu.

Stručnjaci smatraju kako je gašenje sporazuma dobar potez, budući da su središnje banke u Europi prije dvadeset godina bile značajan prodavatelj zlata i to do razine od 500 tona godišnje. Nasuprot tome, u 2018. godini središnje su banke Starog Kontinenta kupile rekordnu količinu zlata – čak 651 tonu – u vrijednosti od gotovo 30 milijardi dolara. Poljska i Mađarska središnja banka bile su najveći kupci zlata u Europi za svoje zlatne rezerve.

Jedan od razloga zbog kojega su središnje banke u Europi odlučile ne produžiti sporazum o koordinaciji prodaje zlatnih rezervi jest u tome što bankari više ne planiraju prodavati raspoložive količine zlata iz svojih rezervi kao što su to činili prije dvadeset i više godina, ističe se u izjavi Europske središnje banke.