Ruska politika izbacivanja dolara iz svojih rezervi, kao i trgovanje s drugim zemljama, rezultirali su brzim rastom njihovih udjela u zlatu tijekom prošle godine – primjer kojeg su slijedile Kina i druge države.
Rusija potiče porast cijena zlata
Rusija je zaradila nevjerojatnih 20 milijardi dolara, uglavnom zahvaljujući američkoj trgovinskoj krizi s Kinom, izjavio je Wolfram Weimer, kolumnist za njemačku web stranicu Web.de.
Nije tajna da Rusija već neko vrijeme aktivno kupuje zlato, postajući tako najvećim kupcem u 2018. godini, kada su prikupili 274,3 tona zlata, a taj su trend nastavili i u 2019. godini. Weimer je ukazao na to da je, otkako je Moskva usvojila novu strategiju, čiji je cilj smanjiti utjecaj dolara u ruskoj ekonomiji, cijena plemenitih metala porasla za 20 posto. Štoviše, u protekla tri mjeseca cijena zlata je skočila s 1.264 dolara po unci (oko 28 grama) na oko 1.500 dolara za uncu.
Kolumnist tvrdi da je trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine uvelike pridonio ovom usponu, jer ulagači koriste zlato kao sigurno utočište u vrijeme krize i neizvjesnosti. Uz to, prema njegovom mišljenju, kupnja zlata od strane ruske Središnje banke većinom proizvedenog na domaćem tlu stvorila je određeni manjak opskrbe na globalnim tržištima, dodatno potaknuvši rast cijena ovog plemenitog metala.
Odmak od dolara
Rusija je počela napuštati imovinu koja je denominirana u dolarima oko ožujka i travnja 2018. godine prodavši preko 90 posto američkih državnih obveznica i usmjeravajući svoje resurse prema nabavi zlata. Njihova ukupna pričuva sada navodno premašuje 2.000 tona.
Svjetsko vijeće za zlato proglasilo je Rusiju najvećim kupcem zlata u 2018., a trend se nastavio i u 2019. Samo je u lipnju ruska Središnja banka kupila 18,66 tona ovog plemenitog metala.
Sve veća upotreba nacionalnih valuta
Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta zagovarao odbacivanje dolara u trgovini, tvrdeći da Washington zloupotrebljava dominantni položaj svoje valute kako bi izvršio pritisak na suverene države.
Trend dedolarizacije slijedi i Kina koja je nedavno postala drugi najveći kupac zlata, zatim Turska, Poljska, Mađarska i Kazahstan. Pored toga, nekoliko zemalja, posebno članice BRICS-a (engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike), odlučilo je smanjiti uporabu dolara u međusobnoj trgovini, zamjenjujući ga nacionalnim valutama.
Izvor: www.sputniknews.com
