U sljedećih 30 godina doći će do promjene temeljnog načela ponude i potražnje u korist zlata. Cijene zlata će dodatno porasti i iznositi preko 25.000 dolara za uncu do 2049. godine. Ovo su predviđanja Pierra Lassondea, predsjednika trgovačkog društva Franco-Nevada, koja je iznio u nedavnoj internetskoj emisiji, gdje se pridružio Franku Holmesu, izvršnom direktoru tvrtke U.S. Global Investors.
Rast cijena zlata potaknut je s tri strane
U kraćem vremenskom okviru, cijene zlata u narednih pet godina mogu dostići između 2.500 i 10.000 dolara za uncu. Ako se povijesni omjeri kapitala i zlata primijene na trenutnu razinu, kao što je to bilo u povijesti, omjer Dow Jonesa prema zlatu dostigao je jedan prema jedan u vrijeme maksimalnih cijena zlata.
“Godine 1999. DOW omjer je bio na 44:1 (trebalo je 44 unce zlata po cijeni od cca 250 dolara da se kupi DOW). Dvanaest godina kasnije 2011., kada je zlato bilo preko 1900 USD, omjer je pao na 6:1. Danas je na 22 prema jedan. Dakle, gledam na sljedećih pet godina i omjer bi mogao biti bilo gdje od dva do sedam. Ako je sada 22 prema jedan, gdje bi bio omjer jedan prema jedan? Danas je to 25.000 do 27.000 dolara. Gdje bi bilo dva prema jedan? Pa, to je 12.500 dolara. A gdje bi bilo pet prema jedan? Odgovor je 5.000 dolara“ kazao je. “Ti brojevi nisu tako suludi“, dodao je.
Rast cijena zlata potaknut je s tri strane, rekao je Lassonde. Dugotrajna kupovina od strane središnjih banaka, sve veća popularnost zlatnih ETF-ova i premještanje fizičke potražnje sa zapada na istok.
Od 1989. godine središnje banke širom svijeta evoluirale su od neto prodavača zlata do neto kupaca u 2018. godini, rekao je Lassonde.
Ogroman utjecaj na tržištu
“Središnje banke su prešle od prodaje preko 400 tona zlata godišnje, do kupnje preko 600 tona zlata godišnje. Ako to zbrojite, to je tisuću tona zlata na tržištu od 4.000 tona. To je ogromno, to je 25 posto. To ima ogroman utjecaj na tržištu zlata“, kazao je.
Dodao je da se sastav središnjih banaka također promijenio. Iz pretežno zapadnoeuropskih središnjih banaka u kasnim 80-ima do središnjih banaka iz gospodarstava u nastajanju, poput Kine i Rusije.
“Kad središnje banke kupuju, vi želite kupovati s njima“, dodao je Lassonde.
Potražnja za fizičkim zlatom
ETF-ovi (Exchange-Tradet-Fond) vezani za zlato postali su popularna kupnja. Posjed zlatnog ETF-a popeo se s nule 2003. godine na preko 2.500 tona u 2019. godini, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato.
Lassonde je napomenuo da ulagači, pogotovo u Europi, preferiraju ETF-ove vezane za zlato, koji pružaju pozitivan povrat, u odnosu na drugu imovinu sigurnog utočišta u Europi. Poput državnih obveznica, koje trenutno plaćaju negativnu kamatnu stopu.
Kina i Indija prednjače
Kada je riječ o potražnji za fizičkim zlatom, Lassonde je istaknuo da primarni kupci poluga više nisu zapadne zemlje. Zamijenile su ih Kina i Indija.
“Kina i Indija 1989. godine činile su 10 posto ukupne potražnje za zlatom. Danas čine 53 posto. Preko polovice zlata danas ide u dvije zemlje, Indiju i Kinu“, rekao je. “Valjda bi svi trebali znati zlatno pravilo, a to je da onaj tko ima zlato donosi pravila“, naglasio je.
Kupnja iz ljubavi i kupnja iz straha
Frank Holmes je dodao da će oba od glavnih pokretača potražnje za fizičkim zlatom, kupnja iz ljubavi i kupnja iz straha ići u korist žutog metala.
Kupovina iz ljubavi odnosi se na potražnju predvođenu zlatnim nakitom. Holmes je napomenuo da je 60 posto globalne potražnje za zlatom “ljubav“, a Indijke nose šest puta više zlata nego što je pohranjeno u Fort Knoxu. Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Kini i Indiji (Kindija) i dalje raste, rekao je.
Drugi pokretač, trgovina potaknuta strahom, odnosi se na neravnotežu između fiskalne i monetarne politike. Što je neravnoteža veća, to je bolje za cijene zlata, rekao je Holmes.
“Postoji velika neravnoteža između fiskalne i monetarne politike, a čini se da svijet koristi monetarnu politiku za poticanje gospodarstva“, zaključio je.
Izvor: www.kitco.com
