Subota , 23.11.2024.

Početna » Novosti » Očekuje se da će apetit središnjih banaka za zlatom rasti

Očekuje se da će apetit središnjih banaka za zlatom rasti

19.12.2019. / 12:10 Autor: Kategorija: Novosti A+ / A-

Centralni bankari posljednje dvije godine imali su ogroman apetit za kupnjom zlata. Također, analitičari očekuju da se taj trend nastavi i u 2020. godini.

Do kraja listopada neto kupnja službenog sektora ove godine iznosila je 562 metričkih tona zlata, izvijestio je Alistair Hewitt, glavni ekonomski analitičar Svjetskog vijeća za zlato. Taj prosjek od 56,2 tone mjesečno ubrzava prodaju kako bi otprilike odgovarao 656 tona kupljenih u 2018. godini. Tolika je bila najveća kupovina središnjih banaka od 1967. godine, pokazuju podaci WGC-a.

Apetit za plemenitim metalom raste

“Ova je godina bila izuzetno snažna. Smatramo da će se sljedeće godine neto kupovina nastaviti na visokoj razini, čak i ako nije toliko visoka kao ove godine“, rekao je Philip Newman, direktor londonskog savjetničkog poduzeća Metals Focus.

Goldman Sachs očekuje da će globalne središnje banke 2020. godine zajedno nabaviti oko 650 tona. S druge strane, Standard Chartered predviđa da će kupovina središnjih banaka iznositi 525 tona.

“Kupovina je još uvijek povišena“, rekla je Suki Cooper, analitičarka za plemenite metale britanske banke Standard Chartered.

Sigurno, tekuće i donosi povrat

Alistair Hewitt je komentirao da središnje banke uzimaju u obzir tri glavna kriterija kad odlučuju povećati količinu zlata koju posjeduju u svojim deviznim rezervama.

“Za središnju banku zlato je fantastično jer je sigurno, tekuće i dugoročno donosi prinose“, rekao je Hewitt.

Naveo je i još dva čimbenika zašto je kupovina središnjih banaka naglo skočila posljednjih godina.

“Jedno od pitanja je to što vidimo povećane geopolitičke napetosti“, rekao je Hewitt, a sve to uključuje velike zemlje i ekonomije koje kupuju zlato. “Središnje banke okreću se zlatu kako bi uravnotežile dio tog rizika. Također imamo negativne stope i prinose za veliki broj državnih obveznica“, smatra.

Udaljavanje od američkog dolara

Newman je dodao da mnoge središnje banke “pokušavaju pobjeći“ od američkog dolara. To je posebno slučaj s Rusijom zbog američkih sankcija, dodao je.

Od 2017. godine, većina kupovine u službenom sektoru došla je od nekolicine središnjih banaka, uključujući Rusiju, Tursku i Kazahstan. No u 2018. i 2019. godini došlo je do zaokreta, pa su se u kupovinu uključile i one zemlje koje godinama nisu bile na tržištu.

“Imate čitav niz kupaca“, rekao je Newman.

Najveći kupci tijekom prvih 10 mjeseci ove godine bili su Turska sa 144,8 tona, Rusija sa 139, Poljska sa 100 i Kina sa 95,8 tona zlata.

Ostale zemlje uključuju Kazahstan sa 26,9 tona, Indiju sa 17,7, Katar sa 11, Ekvador sa 10,6, Srbiju i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 9,9, Argentinu sa 7, Kolumbiju sa 6,1, Kirgisku Republiku sa 3,2, Mongoliju sa 2,3, Bjelorusiju sa 1,9, Gvineju sa 0,9, Egipat i Mauritaniju sa 0,7, Albaniju i Maltu sa 0,6, te Ukrajinu i Grčku sa 0,3 tone.

Goldman Sachs je projicirao da bi kupovine središnjih banaka mogle iznositi čak 22 posto globalnih isporuka tijekom 2019. godine.

Centralne banke “kupuju duže vrijeme“

Hewitt očekuje dodatni zamah za kupnjom u službenom sektoru. Središnje banke često ulažu puno razmišljanja u odluke o kupnji – dugim, rigoroznim procesom kreiranja politika – i otkupu metala iz strateških razloga. Nije da jednostavno reagiraju na svakodnevne promjene cijena, rekao je Hewitt.

“Jednom kada ti ljudi počnu kupovati, nastavljaju s kupovinom duže vrijeme“, dodao je Hewitt. Primjerice, istaknuo je da je Kazahstan redovan kupac zlata od 2010. godine.

“I trgovinske tenzije i negativni prinosi i dalje su prisutni“, rekao je Hewitt. “Oni mogu ponovno postati izraženiji, ili mogu izblijediti i postati manje izraženi. No te će temeljne sile i dalje ostati prisutne na tržištu. Svakako da bi se u sljedećih godinu dana ta dva čimbenika trebala nastaviti podržavati i podupirati potražnju zlata od strane središnjih banaka“, smatra.

Sporazum o prodaji zlata

Promatrači tržišta istaknuli su da, ne samo da je kupovina zlata središnjih banaka bila snažna, već je i prodaja lagana. Još davne 1999. godine, kada su europske središnje banke prodavale žuti metal, počele su slijediti sporazume o prodaji središnjih banaka. Tako su pokušale ograničiti koliko je prodano u jednoj godini i spriječiti da to bude destabilizirajući sila na tržištu zlata.

Ti sporazumi su prekinuti, napomenuo je Hewitt. Analitičari Commerzbanka istaknuli su da više nisu potrebne, jer gotovo nijedna europska središnja banka uopće ne prodaje zlato. Njemačka središnja banka svake godine prodaje skromne iznose samo za svoj program kovanja novca, rekao je Hewitt.

“Tržište nije smetalo kad je došlo do prestanka sporazuma o središnjoj banci. Dijelom i zbog toga što se tržište zlata vrlo razlikuje od onog 1999. godine“, rekao je Hewitt. Dodao je da tada postojala “dramatična prodaja“.

“Danas je tržište zlata raznovrsnije, otpornije i likvidnije. Zbog toga je tržište samo slegnulo ramenima kad je završio ugovor o središnjem bankarskom zlatu“, zaključio je.

Sidro povjerenja u financijski sustav

Nadalje, analitičari iz Commerzbank u svojoj prognozi za 2020. godinu komentirali su da bi jedna ili više zapadnoeuropskih središnjih banaka mogle ući na tržište kao kupac zlata.

“Jedan od mogućih kandidata je Središnja banka Nizozemske, koja je u listopadu na svojoj web stranici objavila izjavu o važnosti uloge zlata“, rekli su iz Commerzbanke. “U njemu je zlato opisano kao sidro povjerenja u financijski sustav. Prema Središnjoj banci Nizozemske, zlatne rezerve mogle bi poslužiti kao osnova za novi početak u slučaju pada sustava.

“Ako bi jedna ili više zapadnih središnjih banaka doista počele aktivno kupovati zlato, to bi privuklo veliku pozornost i izazvalo reakcije na tržištu“, zaključili su.

Izvor: www.kitco.com

Očekuje se da će apetit središnjih banaka za zlatom rasti Reviewed by on . Centralni bankari posljednje dvije godine imali su ogroman apetit za kupnjom zlata. Također, analitičari očekuju da se taj trend nastavi i u 2020. godini. Do kr Centralni bankari posljednje dvije godine imali su ogroman apetit za kupnjom zlata. Također, analitičari očekuju da se taj trend nastavi i u 2020. godini. Do kr Rating: 0

Info o autoru Tena Ožegić

Ostavite komentar

scroll to top

Na našim web stranicama koriste se kolačići. Više informacija...

Internetske stranice Srebrozlato.com imaju dopuštene kolaćiće (cookies) u postavkama. Ako nastavite čitati sadržaje na našim internetskim stranicama bez promjene vaših postavki za kolačiće ili ako kliknete gumb "Prihvati", slažete se s uporabom kolačića na Srebrozlato.com.

Zatvori