Subota , 23.11.2024.

Početna » Novosti » Kada će doći do povratka na zlatni standard?

Kada će doći do povratka na zlatni standard?

10.01.2020. / 12:43 Autor: Kategorija: Novosti A+ / A-

Tijekom prošlog stoljeća monetarni su se sustavi mijenjali u prosjeku svakih 30 do 40 godina. Prije 1914. godine globalni monetarni sustav temeljio se na klasičnom zlatnom standardu.

Zatim se 1945. godine u Bretton Woodsu pojavio novi monetarni sustav.

Zastarjeli monetarni sustav

Prema tom sustavu, dolar je postao globalna pričuvna valuta. Države su tada obećale fiksnu cijenu zlata od 35 dolara po unci. Nixon je 1971. okončao izravnu konvertibilnost dolara u zlato. Prvi put monetarni sustav tada nije imao zlatnu podlogu.

Danas postojeći monetarni sustav star je gotovo 50 godina, tako da je svijet već odavno spreman za promjenu. Zlato bi opet trebalo igrati vodeću ulogu.

Povratak na zlatni standard

Međunarodne monetarne sustavi imaju mogućnost izbora. Oni mogu ponovno uvesti zlato svoj u monetarni sustav kao glavno ili sporedno sredstvo plaćanja.

To se može postići kao rezultat nove monetarne konferencije, nalik onoj iz Bretton Woodsa.

Ili se problem može ignorirati. Dopustiti da se dogodi dužnička kriza (koja će se odigrati u kamatnim stopama i na deviznim tržištima) i gledati kako zlato raste na 14.000 američkih dolara po unci ili više. Ne zato što je to netko želio, već zato što je sustav postao izvan kontrole.

Iako je dogovor poželjniji, kaos je vjerojatniji. Monetarna konferencija bila bi daleko najpoželjnija. No vjerojatno će se problem ignorirati dok ne bude prekasno. U svakom slučaju, cijena zlata raste.

Svrgavanje dolara

Ista sila koja je dolar učinila svjetskom rezervnom valutom, radi na njegovom svrgavanju. U Bretton Woodsu je dolar službeno proglašen vodećom svjetskom rezervnom valutom – što je i danas slučaj.

U sustavu Bretton Woods sve glavne valute bile su vezane za dolar po fiksnom tečaju. Sam dolar bio je vezan za zlato po stopi od 35 dolara za uncu. Indirektno su ostale valute imale fiksnu vrijednost zlata zbog svoje vezanosti za dolar.

Druge valute mogle su devalvirati u odnosu na dolar, a samim tim i prema zlatu, ako dobiju dopuštenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Međutim, dolar nije mogao devalvirati, barem teoretski. Bio je kamen temeljac cijelog sustava. Trebao je biti trajno usidren u zlatu.

U razdoblju od 1950. do 1970. sustav iz Bretton Woodsa funkcionirao je prilično dobro. Trgovinski partneri SAD-a koji su zaradili dolare mogli su ih unovčiti u američkim obveznicama i biti isplaćeni u zlatu po fiksnoj stopi.

Dvije rezervne valute

1950. godine Sjedinjene Države su imale oko 20.000 tona zlata. Do 1970. godine taj je iznos smanjen na oko 9.000 tona. Pad od 11.000 tona otišao je na američke trgovinske partnere, prije svega Njemačku, Francusku i Italiju, koji su zaradili dolare i unovčili ih za zlato.

Britanska funta je ranije imala dominantnu ulogu kao pričuvna valuti počevši od 1816., nakon završetka Napoleonskih ratova i službenog usvajanja zlatnog standarda od strane Velike Britanije. Mnogi pretpostavljaju da je konferencija u Bretton Woodsu iz 1944. bila trenutak kada je američki dolar zamijenio funtu kao vodeća svjetska pričuvna valuta.

U stvari, ta zamjena funte dolarom kao vodećom svjetskom rezervnom valutom bio je proces koji je trajao 30 godina, od 1914. do 1944. godine.

Zapravo, razdoblje od 1919. do 1939. godine je bilo jedino u kojem su postojale dvije glavne rezervne valute – dolare i funte – koje su djelovale jedna pored druge.

Konačno, 1939. godine, Engleska je obustavila isporuke zlata u svrhu borbe protiv Drugog svjetskog rata, a uloga funte kao pouzdane pričuve vrijednosti bila je umanjena. Konferencija iz Bretton Woodsa 1944. bila je samo priznavanje procesa dominacije dolarskih rezervi koji je započeo 1914. godine.

Velike posljedice na svijet

Važnost procesa kojim je dolar zamijenio funtu u razdoblju od 30 godina danas ima ogromne posljedice. Pomicanje uloge dolara kao vodeće svjetske rezervne valute nije nužno nešto što bi se dogodilo preko noći, već bi to vjerojatno bio spor, stabilan proces.

Znakovi toga su već vidljivi. 2000. godine imovina u dolarima iznosila je oko 70 posto svjetskih rezervi. Danas usporediva vrijednost iznosi oko 62 posto. Ako se ovaj trend nastavi, lako bi se mogao vidjeti pad dolara u ne tako dalekoj budućnosti ispod 50 posto.

Jednako je očigledno da se pojavila država koja će izazvati SAD baš kao što je i SAD izazvao Veliku Britaniju 1914. Ta država je Kina. SAD su imale ogroman priljev zlata od 1914. do 1944. godine. Kina posljednjih godina bilježi ogroman priljev zlata.

Rezerve zlata u Narodnoj banci Kine (PBOC) povećale su se na 1.948,31 tone u četvrtom tromjesečju 2019. Za usporedbu, u lipnju 2015. posjedovale su 1.658 tona zlata.

Ali Kina je nabavila tisuće metričkih tona zlata koje nije prijavila MMF-u ili Svjetskom vijeću za zlato.

Na temelju dostupnih podataka o uvozu i proizvodnji kineskih rudnika, stvarna kineska državna i privatna zaliha zlata vjerojatno je mnogo veća. Teško je točno odrediti jer Kina posluje tajnim kanalima i službeno ne izvještava o svojim zalihama zlata, osim u rijetkim intervalima.

Kineska nabava zlata nije rezultat formalnog zlatnog standarda, već se to događa putem prikrivenih akvizicija na tržištu. Koriste obavještajnu i vojnu imovinu, tajne operacije i tržišne manipulacije. Ali rezultat je isti. Zlato se u Kinu slijeva posljednjih godina, baš kao što se zlato slijevalo u SAD prije Bretton Woodsa.

Potreba za novim monetarnim sustavom

Kina nije sama u svojim naporima da postigne status vjerovnika i da nabavi zlato. Rusija je u posljednjih nekoliko godina uvelike povećala svoje zlatne rezerve i ima mali vanjski dug. Gomilanje zlata u Rusiji nije tajna, a kako je Putinov savjetnik, Sergej Glazyev za ruski Insider rekao: “Rubalj je valuta sa zlatnom podlogom“.

Iran je također uvezao ogromne količine zlata, uglavnom kroz Tursku i Dubai. Ipak, nitko ne zna točan iznos, jer je iranski uvoz zlata državna tajna.

Ostale zemlje, uključujući članice BRICS-a, Brazil, Indiju i Južnu Afriku, pridružile su se Rusiji i Kini u želji da se oslobode dominacije američkih dolara.

Funta se 1914. suočila s jednim suparnikom, američkim dolara. Dolar se danas suočava s mnoštvom rivala. Pad dolara kao rezervne valute započeo je 2000. godine dolaskom eura, a ubrzao se 2010. godine početkom novog valutnog rata.

Kolaps dolara već je počeo i javlja se potreba za novim monetarnim sustavom. Pitanje je hoće li taj proces biti uredan i proizaći iz nove monetarne konferencije ili će biti kaotičan.

Izvor: www.silverdoctors.com

Kada će doći do povratka na zlatni standard? Reviewed by on . Tijekom prošlog stoljeća monetarni su se sustavi mijenjali u prosjeku svakih 30 do 40 godina. Prije 1914. godine globalni monetarni sustav temeljio se na klasič Tijekom prošlog stoljeća monetarni su se sustavi mijenjali u prosjeku svakih 30 do 40 godina. Prije 1914. godine globalni monetarni sustav temeljio se na klasič Rating: 0

Info o autoru Tena Ožegić

Ostavite komentar

scroll to top

Na našim web stranicama koriste se kolačići. Više informacija...

Internetske stranice Srebrozlato.com imaju dopuštene kolaćiće (cookies) u postavkama. Ako nastavite čitati sadržaje na našim internetskim stranicama bez promjene vaših postavki za kolačiće ili ako kliknete gumb "Prihvati", slažete se s uporabom kolačića na Srebrozlato.com.

Zatvori