Izgledi za srebro nisu previše optimistični s obzirom na to da se očekuje kako će se njegova cijena smanjivati do kraja godine, prema Capital Economics. Oni su u posljednjem izvješću identificirali i ključne pokretače cijena.
Pad cijena do kraja godine
“Kao sigurno utočište, srebro je razočaralo u odnosu na zlato. U budućnosti, očekujemo da će cijena srebra biti znatno slabija od zlata do kraja 2020.“, napisali su u ponedjeljak ekonomisti tvrtke Capital Economics James O’Rourke i Alexander Kozul-Wright.
Svako povećanje cijena, ostvareno zbog ponovnog otvaranja gospodarstava i poboljšanja industrijskih izgleda, kompenzirat će se manjom potražnjom za sigurnim utočištem, navodi se u izvješću.
“Izgledi za cijene srebra su relativno loši. Kako se svjetska ekonomija polako oživljava u drugoj polovici godine, očekujemo da će bilo kakvi (marginalni) dobitci cijena srebra ostvareni industrijskom potražnjom biti više nego izjednačeni padom ulaganja u sigurna utočišta, što će rezultirati padom cijena srebra do kraja godine“, izjavili su.
Potražnja za industrijskim metalima
Izvan 2020. godine put srebra izgleda bolje jer će “dugotrajni oporavak“ potražnje za industrijskim metalima pružiti dodatnu podršku cijenama i potaknuti srebro da “konačno nadmaši zlato“ uslijed smanjene potražnje za sigurnim utočištem.
Industrijska potražnja, što se tiče ključnih pokretača srebra, i dalje će biti središnji element. Ali, imat će manji utjecaj na cijene, primijetili su dvojica ekonomista.
“Na cijenu srebra još uvijek utječe cijena industrijskih metala, iako manje nego ranije. Idući prema naprijed očekujemo da će tako biti i dalje, napisali su. “Oko 50 posto potražnje za srebrom proizlazi iz njegove industrijske uporabe. U usporedbi s manje od 10 posto za zlato“.
Što sve utječe na cijenu srebra?
Općenito, udio potražnje za srebrom koji proizlazi iz industrijskog sektora opada od početka globalne financijske krize, tvrde O’Rourke i Kozul-Wright.
U izvještaju također stoji da je cijena zlata postala veći pokretač srebra nego u prošlosti putem faktora trećih strana poput američkog dolara, kamatnih stopa i inflacije.
“Snaga američkog dolara utječe na srebro na sličan način kao i na zlato. Kako dolar jača, srebro postaje skuplje za kupnju u valutama koje nisu u dolarima. Tako i njegova nominalna cijena u dolarima ima tendenciju pada“, istaknuli su ekonomisti.
“Očekivanja kamatnih stopa također utječu na cijenu srebra. Budući da je srebro beskamatna imovina, njegovo posjedovanje nad drugom imovinom predstavlja “oportunitetni trošak“. U isto vrijeme, inflacijska očekivanja također utječu na srebro. Kada se povećavaju inflacijska očekivanja, potražnja za srebrom raste“.
Beta verzija zlata
Druga ključna metrička vrijednost ispitana od strane Capital Economics bila je ta je li srebro visoka beta verzija zlata.
“Srebro se često naziva i visokom beta verzijom zlata. Beta određenog sredstva označava koliko se njegova cijena mijenja (u prosjeku), s obzirom na promjenu cijene drugog sredstva. Beta inačica podrazumijeva da se cijene kreću u uskom rangu. Visoka beta, u tom kontekstu, znači da se cijena srebra mijenja za više od cijene zlata kad potonja poraste ili padne“, objasnili su ekonomisti.
Gledajući proteklih 20 godina, u izvješću se ističe kako ima malo dokaza koji bi sugerirali da je srebro visoka beta verzija zlata.
“Za svaku dnevnu promjenu cijene zlata od 1 posto, cijena srebra kretala se u prosjeku za 0,94 posto Međutim, tijekom duljih razdoblja, cijena srebra bila je volatilnija od cijene zlata“, napisali su O’Rourke i Kozul-Wright.
Srebro kao sigurno utočište
Razmatrajući je li srebro dobar diverzifikator portfelja, iz Capital Economics su zaključili da su “vjerodajnice metala kao sredstva sigurnog utočišta osrednje“.
“Cijena srebra pala je zajedno s dionicama u šest od sedam razdoblja. Jedina iznimka je 2018. godina. S druge strane, zlato je poraslo u svim slučajevima osim jednog“, rekli su O’Rourke i Kozul-Wright.
Izvor: www.kitco.com
