Najnovije brojke što ih je objavio Međunarodni monetarni fond pokazuju da je Banka za međunarodno poravnanje (BIS) sa sjedištem u Baselu, Švicarska, dodatno ojačala svoje pozicije u zlatu.
Izvještaj o sličnom događaju pojavio se prije nekoliko mjeseci u svjetskim medijima. Novinari su tada, naime, otkrili i objavili kako je u bančinoj bilanci objavljen duboko zakopani podatak, zabilježen u fusnotama, o povećanju količina žute plemenite kovine koji je ostvaren kao posljedica razmjene s vodećim svjetskim bankama za likvidna sredstva u papirnatim valutama (swap).
Tako je Banka za međunarodno poravnanje posjedovala krajem travnja ove godine posjedovala ukupno 468 tona zlata, dok je još samo pet mjeseci ranije, u studenome prošle godine, posjedovala svega 119 tona zlata.
Novo povećanje tijekom ljeta
Zlatne zalihe ove banke u iduća su tri mjeseca bile uglavnom stabilne, no počele su se ponovno povećavati u lipnju, te su do kraja kolovoza dosegle 512 tona.
Izvještaji objavljeni u medijima nakon prethodnoga velikog povećanja zlatnih zaliha Banke za međunarodno poravnanje navodili su imena nekoliko banaka za koje se pretpostavlja da su zamijenile svoje rezerve zlata za likvidna valutna sredstva. Među spomenutim bankama su i Societe Generale, HSBC i BNP Paribas.
Banke obično pribjegavaju prodaji zlata u svrhu održavanja vlastite likvidnosti samo u ekstremnim situacijama, kada im prijeti nelikvidnost izvanrednih razmjera.
U međuvremenu, Međunarodni monetarni fond nastavlja s prodajom zlata iz vlastita portfelja, u skladu s najavama od prošle godine. Do kraja kolovoza MMF je imao na raspolaganju nešto malo manje od 75 tona zlata za koje je upravni odbor dobio dopuštenje prodati. Prema istim podacima, MMF je prosječno mjesečno prodavao 17 i pol tona zlata, pa ako se taj trend nastavi, do kraja godine cjelokupna zaliha predviđena za prodaju mogla bi biti i prodana.