Foto: sxc.hu
Zlato. Cijena zlata u proteklih je osam godina s obzirom na američki dolar rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od čak 17 posto!
U istom devetogodišnjem razdoblju cijena indeksa dionica Dow Jones na američkoj je burzi ostala gotovo nepromijenjena, budući da je popularni indeks 2001. godine imao gotovo na vlas istu vrijednost od 10.500 bodova kao što ga ima i početkom 2009. Uzmemo li u obzir inflaciju, možemo ustvrditi kako je prosječni ulagač u tom razdoblju investirajući u dionice zapravo oslabio kupovnu moć svojega novca.
Samo u prošloj godini, cijena zlata u američkim je dolarima porasla za gotovo 24 posto, no nije dosegla rekord iz 2007. godine kada je u jednoj godini porasla za više od 31 posto.
Slična je situacija i ukoliko se cijena zlata uspoređuje s drugim svjetskim valutama. Prosječni godišnji rast s obzirom na euro iznosio je u razdoblju od 2001. do 2009. godine izvrsnih 11,9 posto. Otprilike isti prosječni godišnji rast zlato je imalo i prema australskom i kanadskom dolaru, te švicarskom franku.
Srebro. Spektakularnih 49 posto iznosio je rast cijene srebra u 2009. godini prema američkom dolaru. S obzirom na euro, cijena je u istih godinu dana rasla za 45 posto. Prosječan godišnji rast cijene srebra u razdoblju od 2001. do 2009. godine za obje ove valute vrlo je sličan kao i za zlato, te je iznosio 17 posto za američki dolar, odnosno, 12 posto za euro.
Uzimajući u obzir da se trenutno za jednu uncu zlata može kupiti otprilike 65 unci srebra, dok se povijesno taj omjer kreće u rasponu jedan na prema šesnaest, očigledno je da cijena srebra ima znatno veći potencijal rasta. Stručnjaci preporučuju ulaganje u plemenite metale u omjeru dvije trećine u zlato i jednu trećinu u srebro.
