Foto: Kheat, freedigitalphotos.net
Dok je cijena zlata u zadnjih dvanaest mjeseci porasla 14 posto, a srebro se prodaje po čak 29 posto višoj cijeni nego godinu dana ranije, platina je kao treći plemeniti metal ostala po strani, zabilježivši cjenovni rast od svega jedan posto. Taj podatak neće začuditi dobre poznavatelja stanja na tržištu plemenitih kovina, budući da se platina, za razliku od zlata, vrlo rijetko spominje kao monetarno ili investicijsko sredstvo, dok je funkcija platine kao industrijske kovine osobito naglašena.
Monetarna svojstva zlata i srebra dobro su poznata i dokumentirana su kroz mnoga tisućljeća ljudske povijesti. Za razliku od njih, platina se kao sredstvo očuvanja vrijednosti imovine koristi tek nešto više od 300 godina, i to u nevelikim količinama.
Pa ipak, unatoč tome što je zlato mnogo traženije i popularnije od platine, cijena platine je viša. Trenutna se cijena zlata kreće oko 1600 dolara za uncu, dok je platina za oko 200 dolara skuplja. Platinu je puno teže proizvesti, zato jer je u prirodi 30 puta rjeđa od zlata. Za proizvodnju jedne unce platine (31,1 grama) potrebno je preraditi oko 10 tona rudače i utrošiti oko šest mjeseci napornoga rada.
Borba za pozornost ulagača
Stručnjaci za investiranje u plemenite kovine ističu kako je barem djelić portfelja što ga pojedini ulagač čuva u plemenitim kovinama dobro preusmjeriti u platinu. Na taj način moguće je smanjiti opasnost od cjenovnih šokova koji nastaju zbog brzih skokova i poniranja cijene zlata i srebra. Neki analitičari ističu kako je platina dobar indikator inflatornih pritisaka, jednako tako dobar, ako ne i bolji od, primjerice, nafte. Uzimajući u obzir golemu količinu novokreiranoga novca što su ga središnje banke svijeta proizvele ni iz čega u proteklih nekoliko godina, nije teško predvidjeti da bi se cijena platine uskoro mogla popeti i do 3000 dolara za uncu.
Ipak, platina zasad još nije privukla previše pozornosti ulagača diljem svijeta. Prema podacima što ih je objavila tvrtka GoldMoney, od ukupnoga portfelja vrijednog 1,8 milijardi dolara što ga tvrtkini korisnici drže u zlatu, srebru, platini i papirnatim valutama, na platinu otpada svega 15 milijuna dolara. James Turk, utemeljitelj i direktor tvrtke GoldMoney napominje kako platina doista nije popularna, ali nije ni u potpunosti odbačena investicijska kovina. Prema njegovim riječima, glavni razlog nevelikoj popularnosti platine leži u činjenici što tržište platine nedovoljno likvidno, zbog čega se veliki institucionalni ulagači nerado odlučuju za kupnju.
Slaba likvidnost i mali volumeni trgovanja uzrok su velikoj volatilnosti cijene platine. Platina doživljava najsnažnije cjenovne skokove i poniranja, mnogo snažnije i od zlata i od srebra. Njezinoj volatilnosti dodatno doprinosi i činjenica da je ulagačima najzanimljivija kao industrijska kovina.
Južna Afrika vodeća u proizvodnji
Platina se u industriji najčešće koristi u proizvodnji automobilskih ispušnih sustava, u kojima djeluje kao katalizator štetnih plinova. Koristi se također i u industriji nakita, prilikom izrade bijelih legura zlata. Platina je potrebna i elektroničkoj, kemijskoj i naftnoj industriji. Zbog svega toga, na njezinu cijenu snažno utječu gospodarska kretanja: što je ekonomska kriza veća, potražnja za platinom je manja, pa je i njezina cijena niža.
Vodeći svjetski proizvođač platine nalazi se na samom jugu afričkoga kontinenta. Južna Afrika proizvodi, naime, 80 posto ukupnih godišnjih količina ove plemenite kovine, te posjeduje gotovo 90 posto svih svjetskih zaliha. Gospodarsko stanje Južnoj Africi, stoga, snažno utječe na njezinu cijenu.
U posljednje je vrijeme očigledan rast interesa za platinom kao investicijskim sredstvom. Ulaganje u investicijske proizvode zasnovane na ovoj plemenitoj kovini od početka 2011. godine porastao je za oko 20 posto. Zbog toga bi sofisticiraniji ulagači u plemenite kovine trebali razmotriti uvrštavanje platine u svoj investicijski porftelj. Domaći ulagači investicijske proizvode od platine mogu nabaviti u trgovinama investicijskim zlatom i srebrom. Kanadska kovnica “Royal Canadian Mint” proizvodi kovanice “Javorov list” od platine čistoće 999,5 tisućinki i težine jedne unce (31,1 gram). A švicarska kovnica Argor Heraus proizvodi poluge od platine težine 100 i 500 grama. Australska, pak, kovnica “Perth Mint” kuje platinaste kovanice “Koale” u rasponu od jedne dvadesetine unce (1,55 grama) do jedne unce (31,1 grama). Dakle, investicijski proizvodi za ulaganje u platinu dostupni su investitorima u odgovarajućim oblicima i veličinama.
