Foto: sheelamohan, freedigitalphotos.net
Ugledni poslovni ljudi koji se bave trgovanjem fizičkim zlatom svoju poslovnu strategiju sve više usmjeravaju prema investicijskim fondovima, budući da bi prodaja zlata za popunjavanje portfelja institucionalnih investitora uskoro mogla postati jedan od najznačajnijih poslovnih aktivnosti.
Na žalost, hrvatskim investicijskim fondovima prema postojećem zakonu nije dopušteno ulaganje u zlato i izvedenice koje se oslanjaju na zlato. No, ta restrikcija, dakako, ne postoji izvan granica zemlje, tako da mnogi regionalni i globalni fondovi sve više razmatraju mogućnost restrukturiranja svoga portfelja smanjivanjem udjela državnih obveznica, te uvođenjem plemenitih kovina.
Zaštita od inflacije
Državne obveznice desetljećima su smatrane najsigurnijim ulagačkim sredstvom. No, otkako su u zadnjih nekoliko godina mnoge zemlje zapale u tešku dužničku krizu, investicijska se mudrost okrenula naglavce. Izgledi da zemlje poput Italije, Španjolske, pa čak i Francuske proglase bankrot sve se više povećava. A čak i ako bankrot bude izbjegnut pokrivanjem dugova svježe otisnutim novcem, zaštita od tako nastale inflacije institucionalnim će investitorima bit izvrstan razlog za kupnju zlata.
Prema podacima koje je objavilo Svjetsko vijeće za zlato (World Gold Council), u razdoblju između 2007. i 2009. godne cijena zlata porasla je 40 posto, dok je istovremeno cijena indeksa najvažnijih dionica pala za više od polovice. Za fondove koji su u tom razdoblju samo nekoliko postotaka svoga portfelja izložili zlatu, takva eksponiranost može značiti ukupni dobitak umjesto gubitka.
