Foto: Mel-and-Jym, Flickr

Intervencija američke središnje banke Federal Reserve System (FED) na tržištu američkih obveznica ima indirektan, ali značajan utjecaj na cijenu zlata. Intervencija, koju su mediji prozvali “operacijom Twist”, započela je u rujnu prošle godine i najavljeno je da će trajati do lipnja ove godine.

Kroz “operaciju Twist” guverneri FED-a kamatne stope na dugoročne obveznice denominirane u dolarima nastoje zadržati što nižima. Premda je kamatna stopa na desetogodišnje američke obveznice u rujnu 2011. godine ionako iznosila neznatnih 1,95 posto što je bilo niže od projicirane inflacije, vodstvo FED-a odlučilo je i tu malu kamatnu stopu dodatno srezati.

Ekonomska teorija koja nastoji opravdati taj potez ističe da bi se snižavanjem dugoročnih kamatnih stopa moglo utjecati na investitore tako da pokrenu ciklus novoga zaduživanja i potrošnje, a sa ciljem pokretanja proizvodnje i smanjenja prilično visoke stope nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama.

Nenamjeravani učinci

Operacija Twist sastoji se u prodaji kratkoročnih američkih obveznica koje FED već posjeduje u svojem portfelju, a koje su kupljene tijekom ranijih intervencija na tržištu, te kupnjom dugoročnih obveznica novcem koji je na taj način oslobođen.

Time središnja banka FED vrši pritisak na kamatne stope dugoročnih obveznica, no istovremeno indirektno stvara nenamjeravane učinke na drugim tržištima. Jedan od tih učinaka jest i sve manja atraktivnost obveznica, zbog čega investitori nastoje pronaći druga mjesta za pohranu i očuvanje vrijednosti svoje imovne. U takvim se okolnostima plemenite kovine nameću kao logičan odabir, budući da kod njih ne postoji rizik treće strane, ukoliko se, dakako, kupuju u fizičkom obliku i pohranjuju u privatnim, osiguranim trezorima. Premda kupnja i držanje zlata ne donosi profit, “operacija Twist” potiče potražnju za zlatom, zbog čega cijena te plemenite kovine polako ali sigurno nastavlja rasti.