Foto: Sprott Money, Flickr
Početkom tjedna objavljena je zanimljiva analiza tržišta srebra u kojoj Jeff Clark, glavni analitičar za plemenite kovine konzultantske kompanije Casey Research, navodi sedam čvrstih razloga zbog kojih je srebro opet iznimno atraktivna ulagačka kategorija.
Prije nego što navedemo Clarkovih sedam razloga, treba napomenuti kako se u Europskoj Uniji na kupnju srebra plaća porez na dodanu vrijednost što za male ulagače u startu slabi investicijsku atraktivnost bijele plemenite kovine. No, također valja istaknuti kako je u ovom trenutku srebro toliko značajno podcijenjeno u odnosu na većinu drugih plemenitih kovina, ali i roba općenito, da je sasvim moguće očekivati toliki rast njegove cijene da ona premaši trošak koji nastaje obaveznim davanjem poreza državi. Stoga srebro svakako treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dugoročnih, špekulativnih ulaganja.
1) Paritet kupovne moći
Prvi u nizu razloga zbog kojih je srebro u ovom trenutku vrlo atraktivno za kupnju, navodi Jeff Clark iz Casey Researcha, leži u činjenici da je njegova cijena, ako se korigira za stopu inflacije, višestruko niža od cijene koju je srebro dostiglo u trenutku cjenovnoga vrhunca 1980. godine. Nominalna je cijena unce srebra tada iznosila 50 dolara, no ako se uračunaju inflatorni učinci na dolar, srebro bi danas trebalo dosegnuti cijenu negdje između 120 i 470 američkih dolara kako bi dosegnulo paritet kupovne moći koji je na vrhuncu imalo prije 34 godine.
2) Proizvodni troškovi
Odnos proizvodnih troškova i tržišne cijene srebra iznimno je nepovoljan. Premda se približno 75 posto srebra proizvodi kao nusproizvod prilikom iskapanja i rafiniranja drugih (bazičnih) metala, treba naglasiti kako se profit stvara na margini, pa ako pad cijene srebra ugrožava profitabilnost cijelog poduhvata rudaranja, logično je očekivati da će rudarske kompanije smanjiti proizvodnju. Zbog toga, zaključuje Jeff Clark, niske cijene srebra koje trenutno vrijede na svjetskom tržištu ne mogu se dugoročno održati.
3) Niska razina zaliha
U vrijeme dok su se optjecajne kovanice proizvodile od srebra, bilo je logično da države u svojim zalihama drže znatne količine ovoga metala. Budući da se optjecajni novac već desetljećima diljem svijeta više ne proizvodi od srebra, srebrne su zalihe u stalnome padu. No, u ovom trenutku niska razina zaliha srebra u ovom trenutku doživljava ekstrem. Industriji je trenutno na zalihama raspoloživo 241 milijuna unci srebra što predstavlja svega 25 posto godišnje proizvodnje.
4) Završetak silaznoga cjenovnog trenda
Iz tehničke analize cijene srebra dade se zaključiti da je kratkoročni silazni trend ove plemenite kovine pri svome svršetku. Sniženje cijene srebra u razdoblju od 2011. do 2014 godine predstavlja jednu od najdužih i najoštrijih padova u zadnjih pedesetak godina. Srebro se u zadnjih nekoliko mjeseci uglavnom stabiliziralo na postojećim cjenovnim razinama, tako da je tržišna situacija zrela za novi uzlet.
5) Niska cijena u odnosu na druge metale
Povijesno gledano, cijena srebra u odnosu na druge metale na iznimno je niskim razinama. Od svih kovina, jedino je nikl u slabijoj cjenovnoj situaciji, a on dakako ne spada u kategoriju plemenitih metala.
6) Udio u svjetskom bogatstvu
Još jedan indikator atraktivnosti investiranja u srebro Jeff Clark pronalazi u činjenici da je ukupna količina svjetskoga bogatstva pohranjenog u tu kovinu svega 0,01 posto. Istovremeno, u trenutku vrhunca cijene srebra 1980. godine, u srebro je bilo uloženo 0,25 posto ukupnoga svjetskog bogatstva, odnosno, 25 puta više nego danas. Ako bi se današnji udio srebra u svjetskom bogatstvu udvostručio, odnosno, dosegnuo 0,02 posto, njegova cijena na svjetskom tržištu morala bi znatno porasti kako bi se izbalansirala ponuda i potražnja.
7) Rast kineske potražnje
Zanimljivi podaci o potražnji srebra dolaze s dalekog istoka. Kinezi su u svega dvije godine preoteli zapadnim zemljama prvo mjesto u količini protrgovanog srebra na burzi. Još 2011. godine na njujorškoj je burzi roba kupljeno, odnosno, prodano čak 93 posto ukupne količine srebra na svijetu. Dvije godine kasnije, na šangajskoj je burzi protrgovano s gotovo pedeset posto svjetskoga srebra, dok je njujorška burza po količini protrgovanog srebra pala na drugo mjesto. Također, treba naglasiti da se većina transakcija na njujorškoj burzi terminira u američkim dolarima, dok se na šangajskoj burzi terminira u fizičkoj kovini.
=====
Iz svega navedenog, jednostavno je zaključiti kako je prilično izvjestan rast cijene srebra na svjetskim tržištima u idućim mjesecima i godinama.
Ukoliko se već danas odlučite za kupnju investicijskog srebra, obratite nam se putem internetskih stranica Plemenit.com i zatražite ponudu. Naši vrhunski stručnjaci savjetovat će vas i ponuditi vam srebro u polugama i kovanicama po iznimno konkurentnim cijenama. Isporuka i plaćanje obavljaju se u našem središnjem uredu u Zagrebu.
Cjelovit izvještaj Jeffa Clarka iz Casey Researcha o stanju na tržištu srebra na engleskom jeziku možete pronaći ovdje.
