Foto: Bullion Vault, Flickr
Brojni sudionici na tržištu kapitala očito imaju problema s razlikovanjem uzlaznoga cjenovnog trenda od stvaranja cjenovnog balona.
Sve je više članaka u novinama i na internetu koji najavljuju skoro i neminovno puknuće “balona” cijene zlata, ističući kako navodno “gomile ljudi” kupuju plemenite kovine.
Austrijska Erste bank u svojem nedavno objavljenom izvještaju o stanju na tržištu zlata primjećuje, međutim, kako suhi podaci snažno govore protiv zaključka da je zlato “u balonu”.
Kada bi se svijet okrenuo zlatu…
Primjerice, manje od jedan posto (točnije 0,8 %) svih svjetskih financijskih sredstava uloženo je u investicijske klase koje imaju veze sa zlatom – zlatne poluge, dionice zlatnih rudnika i fondove sa zlatnom podlogom. Nasuprot tome, 1981. godine čak 26 posto svih svjetskih sredstava investitori su držali u tim investicijskim klasama, 1946. godine 30 posto, 1932. godine 20 posto, a 1921. godine 28 posto.
Kada bi se svijet danas okrenuo plemenitim kovinama i povećao ukupne investicije u zlato s 0,8 posto na 2 posto, nastala bi dodatna potražnja u visini od 85 tisuća tona. A upravo je toliko tona zlata izvađeno iz zemlje i prerađeno u uporabljiv oblik u posljednje 34 godine!
Usporedba dionica
Ako uspoređujemo vrijednost dionica tvrtki koje se bave rudarenjem i preradom plemenitih kovina u odnosu na vrijednost svih američkih tvrtki u indeksu S&P 500, dolazimo do sličnih iznenađujućih zaključaka. Indeks 16 najvećih svjetskih proizvođača zlata i srebra ima ukupnu vrijednost od 200 milijardi dolara.
Nasuprot tome, tvrtke u indeksu S&P 500 imaju tržišnu kapitalizaciju od 10.365 milijardi dolara, što znači da dionice tvrtki koje imaju veze sa zlatom i srebrom imaju udjel u ukupnoj kapitalizaciji S&P indexa od svega 1,9 posto.
Trendovi s oštrom uzlaznom linijom
Trendovi na tržištu fizičkoga zlata također imaju oštru uzlaznu liniju. Austrijska kovnica Muenze Osterreich, jedna od pet najvećih kovnica zlata na svijetu, objavila je rekordne prihode u 2009. godini. Ta je tvrtka prošle godine prodala 1,6 milijuna unci zlata (najviše zlatnika Wiener Philharmoniker), što je zapanjujuć rast u odnosu na 2007. godinu, kada je prodano svega 137 tisuća unci.
A trend se, čini se, nastavlja i u ovoj godini. U svega dva zadnja tjedna travnja i prvih dana svibnja ove godine, austrijska je kovnica prodala 250 tisuća unci zlata, što je više nego što je prodano od početka siječnja do kraja ožujka, dakle u prva tri mjeseca.
Rekord koji to nije
No, sve ove brojke ponovno treba staviti u perspektivu. Primjerice, južnoafrička kovnica Rand Rafinery planira u 2010. godini prodati oko milijun najrasprostranjenijih svjetskih zlatnika Krugerranda. Ukoliko se ta prognoza ostvari, bit će to najveći broj prodanih Krugerranda u više od četvrt stoljeća.
Međutim, u desetogodišnjem razdoblju od 1974. do 1984. Rand Rafinery je godišnje prodavala između dva i šest milijuna komada tih popularnih zlatnika. Dakle, predviđene prodajne brojke za 2010. godinu daleko su od povijesnih rekorda.
