Foto: suphakit73, freedigitalphotos.net
Austrijska bankarska grupacija Erste Group objavila je početkom ovoga tjedna novi, peti po redu godišnji izvještaj o zlatu kao investicijskome sredstvu. Riječ je o svojevrsnome putokazu ulagačima za investiranje u ovu, ali i druge plemenite kovine. Dokument na devedeset stranica daje jasnu sliku trendova, te ističe potrebu da ozbiljni investitori hitno razmotre zlato kao sredstvo zaštite vlastita proftelja od obezvrjeđivanja.
U izvještaju se ističe kako se na kraju uzlaznoga trenda očekuje da će cijena zlata dostići najmanje 2300 američkih dolara za uncu, uz upozorenje kako bi se ta cjenovna procjena mogla pokazati zapravo prilično konzervativnom.
Monetarna politika utječe na zlato
Analitičari ugledne bankarske grupacije na čelu s Ronaldom-Peterom Stöferleom daju čvrste argumente za svoja predviđanja, navodeći kako je zlato nastavilo obarati cjenovne rekorde tijekom ove godine u odnosu na sve vodeće svjetske valute, zbog čega se “zlato sve više smatra čistim oblikom novca, a sve manje običnom robom”. Zlato, naime, posjeduje međunarodni novčani kod (XAU), a središnje ga banke svijeta čuvaju u svojim trezorima kao jednu od ključnih rezervi.
U izvještaju Erste grupe navodi se dalje kako golemi utjecaj na cijenu zlata ima monetarna politika što je u posljednjem desetljeću provode vodeće zemlje svijeta. U zadnje četiri godine, američka središnja banka FED, Europska središnja banka (ECB) i britanska središnja banka Bank of England povećali su svoje bilančne stavke za više od četiri tisuće petsto milijardi (4.500.000.000.000) dolara.
Kamatna stopa niža od inflacije
I dok je taj golemi iznos nedvojbeno pomogao rastu cijene plemenitih kovina, u izvještaju se ističe kako dodatnu važnost za cjenovni rast ima činjenica da su referentne kamatne stope bile ispod nominalne stope inflacije čak 47 posto ukupnoga vremena od 2000. godine do danas. Nakon razmatranja povijesnih podataka, analitičari Erste grupe ustanovili su da je cijena zlata u prosjeku rasla po stopi od 20 posto godišnje u razdobljima kada je referentna kamatna stopa bila negativna, odnosno, kada je kamatni dobitak na novac pohranjen u banci bio niži od inflatorne deprecijacije.
A sve oni koji su u nedoumici je li cijena zlata danas prenapuhana, analitičari Erste grupe nastoje razuvjeriti podatkom kako se svega jedan posto ukupne globalne financijske imovine čuva u zlatu, što je daleko ispod historijskoga prosjeka. Nadalje, ako bi američka središnja banka FED željela obezvrijediti dolar do razine kojom bi se pokrila sva sistemska dugovanja i obveze u bankarskome sektoru, cijena zlata trebala bi biti gotovo 10 tisuća dolara za uncu (31,1 grama).
