Foto: roijaune, sxc.hu
Raste li doista cijena zlata, ili je riječ o iluziji? Egon von Greyerz, utemeljitelj fonda fizičkoga zlata Goldswitzerland.com tvrdi kako samo izgleda da cijena zlata raste, no stvarni je trend zapravo trend obezvrjeđivanja ključnih svjetskih valuta.
“Problem s papirnatim novcem je u tome što države i vlade mogu proizvesti neograničene količine. I to su kroz povijest činile, osobito u zadnjih sto godina, što nas je dovelo do potpunoga uništenja većine valuta. Većina ljudi zapravo ne razumije da države i vlade čine sve da papirnati novac postane bezvrijedan.” – kaže Egon von Greyerz u članku “Vrijednost zlata ne raste nego se vrijednost papirnatome novcu smanjuje”.
Hrvatima poznat koncept inflacije
Hrvatima, baš kao i drugim nacijama na prostoru jugoistoka Europe, koncept inflacije, odnosno, gubitka vrijednosti valute nije nepoznat. Živuće generacije sjećaju se neprekidnoga obezvrjeđivanja lokalnoga novca, što je kao posljedicu imalo uvođenje novog jugoslavenskog dinara 1966. godine, a potom još jedne denominacije 1990. godine u odnosu 10.000 starih dinara za jedan “Markovićev”. Obezvrjeđivanje i denominaciju doživjeli smo i u neovisnoj Hrvatskoj, kada je hrvatski dinar zamijenjen za kunu 1994. u odnosu jedna kuna za tisuću dinara.
Ipak, ono što se promijenilo jest “čvrstoća” valuta na koje smo se uvijek oslanjali. U vrijeme “naših” hiperinflacija kao nepromjenjivo mjerilo vrijednosti koristili bismo njemačku marku, kasnije euro. Marka više ne postoji, a euro, pokazuje to kretanje cijene zlata u posljednjih nekoliko godina, bez obzira što mi mislili o njemu, više nije valuta u koju bismo se smjeli pouzdavati.
Novac koji države ne mogu obezvrjeđivati
Sve središnje banke svijeta, pa tako i Europska središnja banka, čine upravo ono što je nekada činila nama zloglasna Narodna banka Jugoslavije – kreiraju novac ni iz čega i na taj način neminovno dovode do slabljenja kupovne moći svojih valuta. Jedini razlog zašto je taj proces u Europi neprimjetniji nego što je bio u bivšoj Jugoslaviji jest u činjenici da je euro mnogo rasprostranjenija valuta, pa se učinci inflacije pokazuju sporije. No, s druge strane, količina “proizvedenog” europskog novca danas se mjeri u milijardama, tako da će se inflatorni učinak prije ili kasnije jasno pokazati.
“Postoji jedna valuta koju države i vlade ne mogu tiskati, a to je zlato. Zlato predstavlja stvarni novac više od pet tisuća godina i jedina je valuta koja je preživjela kroz povijest. Zlato se ne može tiskati, niti ga bilo koja država ili vlada može kontrolirati. Stoga će zlato zacijelo, kroz vrijeme, otkriti nepoštene postupke što ih države čine prema svojim građanima stvarajući novac ni iz čega. I upravo to danas doživljavamo. Cijena zlata ne raste, nego zlato čini ono što je oduvijek činilo, a to je održavanje vrijednosti i kupovne moći.” – objašnjava Egon von Greyerz.
Hrvati bi, dakle, trebali početi gledati na euro kao na bivšu jugoslavensku valutu, i trebali bi se u skladu s time ponašati.
