Foto: David Castillo Dominici, freedigitalphotos.net
Američki i britanski burzovni stručnjaci koriste frazu “short squeeze” kako bi opisali jednu rijetku, specifičnu i prilično zastrašujuću pojavu koja se zna pojaviti na burzama diljem svijeta, a prema kojoj nitko nije i ne može biti ravnodušan.
Ta je fraza na hrvatski jezik neprevediva iz najmanje dva razloga.
Prvo zato jer se na hrvatskoj burzi vrijednosnica ne može pojaviti (“zabranjena” je), pa joj zato naši lokalni burzovni mešetari nisu ni dali hrvatsko ime. A zatim i stoga što su okolnosti u kojima se ona pojavljuje toliko posebne, da bi i njezina deskripcija tražila ispisivanje jedne vrlo duge rečenice. A možda i ne samo jedne.
Pojam ključan za razumijevanje
Prevesti doslovno tu frazu bilo bi smiješno (“kratko nagnječenje”). Prevesti je slobodno, možda ne bi bilo besmisleno (“nagnječenje zbog nestašice”), ali bi i dalje bilo nedovoljno za razumijevanje.
A ipak, burzovna pojava “short squeeze” može se smatrati ključnom za razumijevanje trenutnoga stanja na tržištu plemenitih kovina i mogućega kretanja njihove cijene u mjesecima i godinama koje su pred nama.
Ako ne znate što je “short squeeze”, zacijelo nećete ni pomisliti na kupnju zlata i srebra kao investicijskoga sredstva. I obratno, ako shvatite što taj pojam zapravo znači i kako se može prepoznati na tržištu plemenitih kovina, vjerojatno ćete zaključiti kako je trenutno svako drugo ulaganje, osim u fizičko zlato i srebro, praktički potpuno besmisleno.
Dva načina prodaje na burzi
Bit ćemo, stoga, toliko slobodni, pa ćemo za potrebe ovoga kratkoga teksta pojavu pod nazivom “short squeeze” pohrvatiti doslovno. Kratko nagnječenje je dakle pojava koja se događa prilikom takozvanog shortanja robe koja se nudi na burzi.
Što to znači? U razvijenim se zemljama roba na burzi može prodavati na dva načina. Jedan je način da prodajete robu čiji ste vi vlasnik (vaše dionice, vaša pšenica, vaše zlato). Drugi je način da prodajete robu koja nije vaša, nego ste je posudili, i koju jednom u budućnosti valja vratiti onome od koga ste je posudili.
Zašto biste se uopće upuštali u takvo što? Odgovor je jednostavan: zato jer se na taj način može dobro zaraditi. Uzmimo da poznajete poljoprivrednika koji posjeduje hangar pšenice koju ne želi prodati, ali vam ju je spreman posuditi uz malu naknadu. Uzmimo također da ste vi znalac tržišta pšenice, znate da je ona ovoga ljeta dobro rodila i da će joj stoga cijena pasti. Posudite hangar pšenice od vlasnika, prodate je danas po višoj cijeni, i onda je nakon žetve kupite po nižoj i vratite je vlasniku. Profit, dakako, ide vama u džep.
Zvijezde se poslaguju
No, pri tome morate biti prilično sigurni da je godina zbilja rodna i da će cijena pšenice pasti. Jer ako ne padne nego poraste, a vi ste posuđenu pšenicu već davno prije prodali – u gubitku ste! Prodali ste po nižoj, a kupujete po višoj cijeni, jer je došlo vrijeme da pšenicu vratite vlasniku. I eto, to se zove kratko nagnječenje. Kratki ste na pšenici, i nagnječila vas cijena koja je porasla, a mislili ste da će pasti.
E, pa upravo se zvijezde na tržištu plemenitih kovina poslaguju tako da se počinje događati kratko nagnječenje. U proteklim se godinama nakupila gomila prodavača tuđega srebra i zlata koji su prodali sve što se posuditi moglo. I sada polako dolazi vrijeme da se vlasnicima njihovo vrati, a cijene ne padaju nego rastu li rastu.
Beskrajno zanimljiva (i opasna) priča
I što je najgore, nesrazmjer između onih koji na svjetskome tržištu prodaju posuđene plemenite kovine i onih koji prodaju kovine u svome osobnome vlasništvu zastrašujuće je velik. A to znači da oni koji su posudili i prodali posuđeno neće moći vratiti stvarnim vlasnicima njihove plemenite kovine osim ako cijena zlata i srebra ne skoči višestruko.
Pa kada (ne više ako!) se to dogodi, gotovo je sasvim izvjesno da posuđivači vlasnicima nikako neće moći vratiti posuđeno. Nego će jednostavno bankrotirati.
“Ah, što se može. Više sreće drugi put”, rekao bi neupućeni promatrač i dodao: “barem će vlasnici drugi puta bolje paziti kome posuđuju svoje srebro i zlato.” No, ako znate da su vodeći posuđivači najmoćnije svjetske banke, a vodeći vlasnici najmoćnije svjetske države i vlade, tada cijela priča iznenadno postaje beskrajno zanimljiva. I mnogo opasnija.
