Foto: Mark Herpel, Flickr
Je li moguća inflacija ili čak hiperinflacija u Sjedinjenim Američkim Državama, a možda i u Europskoj Uniji? Trijezni, staloženi Hrvati možda će reći kako je o takvom razvoju ekonomskih zbivanja i suludo razmišljati. Nisu li Amerikanci i Europljani najmoćniji gospodarski subjekti svijeta?
Hmmm, zasad još jesu, ali svi trendovi govore da njihova dominacija, zajedno s povjerenjem u dolar i euro, polako i sigurno kopne. A ta se erozija na svim poljima ubrzava. Američka središnja banka u Washingtonu, poznati i sve ozloglašeniji FED (Federal Reserves), u manje od godinu dana dvostruko je povećao ukupnu dolarsku novčanu masu u optjecaju.
Svjetske valute u teškoćama
Nikada u povijesti svijeta nije se dogodilo da tako snažno povećanje monetarnih agregata ne bi dovelo do divljanja cijena na tržištu. A budući da američki dolar u financijskim rezervama mnogih zemalja predstavlja jednu od najvećih stavki, i druge bi se svjetske valute mogle naći u teškoćama.
Europska središnja banka prisiljena je pratiti ekspanzivnu monetarnu politiku SAD-a, kako bi koliko toliko održala konkurentnost europskih proizvoda i usluga kada se prodaju na tržištima koja koriste dolar kao osnovno sredstvo plaćanja. Na žalost, Europa time sama sebe dovodi u položaj da upadne u crnu rupu što je Amerikanci svojim besprizornim ekonomskim ponašanjem namještaju cijelome svijetu. A budući da je hrvatska kuna uglavnom “vezana” uz euro, ne bi bilo ništa čudno ako bi se i Hrvati opet našli u (hiper)inflacijskoj spirali od koje tako temeljito zaziremo nakon jugoslavenskog iskustva s početka 90-tih godina prošloga stoljeća.
Materijalizirano, opipljivo bogatstvo
U takvim okolnostima, mnogi analitičari poput Jima Rogersa, Marca Fabera, Howarda Ruffa ili Jamesa Turka ističu kako je svoju ušteđevinu, bez obzira koliko ona bila velika ili mala, važno na pravi način osigurati protiv brojnih izazova koji se pomaljaju na horizontu. A koji je to način?
Howard Ruff, ekonomski savjetnik koji je svoju slavu stekao 70-tih godina prošloga stoljeća, kada je brojne Amerikance zaštitio od inflacije potičući ih ia da ulažu u plemenite kovine, ponovno ističe važnost investiranja u zlato i srebro.
“Kada plemenite kovine držite u rukama, osjećate sigurnost. To predstavlja materijalizirano bogatstvo. Ono je stvarno, opipljivo.”, objašnjava Ruff, te nastavlja, “U trenutnoj situaciji, ne kupovati zlato i srebro bilo bi ludo, najluđe što sebi možete učiniti u godinama koje su pred nama. Rast cijene plemenitih kovina zasjenit će rast koji se dogodio krajem 70-tih godina, budući da su čimbenici koji su tada doveli do divljanja cijena zlata i srebra danas ne samo prisutni, nego su i višestruko uvećani.”
Dakle, vrijeme je za kupnju životnoga osiguranja, ali ovog puta u obliku žutih i sivkastih metalnih pločica i kovanica.
