James Turk
Foto: AEMPTV, Flickr

James Turk odaje mirnoga, obiteljskog čovjeka, koji svoj ugled u svijetu biznisa gradi desetljećima, tiho, polako i temeljito. Kada govori o plemenitim kovinama, Turk to čini jasno, odlučno, s uvjerenjem da zna o čemu govori, ali istovremeno staloženo, mirno, i s istinskim zanimanjem za sugovornika.

Vlasnik je tvrtke Goldmoney, jedne od najvećih globalnih fondova za ulaganje u plemenite kovine s ukupno više od 16 tona zlata u portfelju vrijednom više od 1,5 milijardi američkih dolara, te opslužuje više od 17 tisuća korisnika u 87 zemalja.

Povod našem razgovoru izuzetno su zanimljiva zbivanja na svjetskome tržištu plemenitih kovina, ali i njegov posjet Zagrebu, sredinom idućeg mjeseca. On će se, naime, hrvatskoj publici predstaviti kao govornik na prvoj konferenciji o investiranju u zlato i druge plemenite kovine koja se 17. ožujka održava u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji internetskoga portala Srebrozlato.com i tjednika “Lider”.

Možete li nam reći ponešto o sebi? Kako ste započeli svoju karijeru?

Turk: Nakon završetka formalnog obrazovanja, svoju sam karijeru započeo kao bankar. Zaposlio sam se u jednoj velikoj njujorškoj banci potkraj potkraj 60-tih godina, radeći u njihovu azijskom uredu. Iz banke sam otišao 1980. godine, negdje baš u doba prvoga cjenovnog vrhunca na tržištu plemenitih kovina.

Bilo je to izvrsno životno i poslovno iskustvo. Ipak, nakon što sam počeo proučavati monetarnu povijest svijeta, odlučio sam svoju karijeru usredotočiti na zlato. Postalo mi je jasno da će globalni monetarni eksperiment započet 1971. godine — kada su Sjedinjene Američke Države prekinule svaku vezu svoje valute sa zlatom, a time i vezu svih drugih valuta koje su se naslanjale na američki dolar — na koncu doživjeti krah. I upravo taj neizbježan slom “papirnatoga” novca izgledao mi je kao izvrsna poslovna prilika.

Već mi je tada bilo jasno što bi trebala biti ključna ideja moje današnje tvrtke GoldMoney. Trebala mi je samo tehnologija kako bih tu ideju doista i ostvario. Trebalo je proći gotovo dvadeset godina da se ta tehnologija pojavi, te sam konačno 1998. godine osnovao tvrtku koja je 2001., nakon više od tri godine razvoja, napokon lansirala svoj prvi proizvod.

Što je potaknulo vaš interes za zlatom i srebrom, s obzirom na to da se bavljenjem plemenitim kovinama gotovo tri desetljeća smatralo beskrajno dosadnim i neatraktivnim poslom?

Turk: Vjerujem da je taj interes ima veze s mojim odgojem. Moji roditelji podučili su me osnovama stabilnoga novca. Otac mi je rođen 1912. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji, i to na području današnje Slovenije. On je na vlastitoj koži doživio monetarni metež koji se ondje dogodio nakon prvoga svjetskog rata.

Sjećanje na inflaciju koja je prijetila da postane hiperinflacijom on je ponio sa sobom u Sjedinjene Države, kamo je emigrirao sa svojim roditeljima, mojim djedom i bakom, 1924. godine. Njegovo razumijevanje zdravog i stabilnog novca dodatno je ojačano kroz iskustvo propasti američkih banaka za vrijeme velike gospodarske krize iz 1929. godine. Stoga smo moja sestra i ja kroz cijelo djetinjstvo bili podučavani o važnosti napornoga rada, štednje i važnosti stabilnoga novca.

Osjećaj prosječnoga hrvatskog ulagača prema investiranju u plemenite kovine negdje je između neznanja i omalovažavanja. Vrlo malen broj ozbiljnih investitora razmišlja o uvrštenju plemenitih kovina u svoj portfelj. Kako biste komentirali takav stav?

Turk: Hrvatski odnos prema plemenitim kovinama nije drugačiji od odnosa što ga imaju investitori u ostatku Europe i u Sjevernoj Americi, gdje većina ljudi ima slijepu vjeru u “papirnati” novac izdan od strane države, novac koji se ne zasniva ni na čemu drugom osim na državnim obećanjima.

No, ja sam iznenađen da takav sentiment postoji i u Hrvatskoj, budući da vaši građani imaju iskustvo onoga što se dogodilo s jugoslavenskim dinarom prije nepuna dva desetljeća. Pomislio bih da će propast dinara pokazati svu dvojbenost pouzdavanja u nacionalnu valutu koja nije čvrsto i disciplinirano vezana uz plemenite kovine.

Dakle, propast jugoslavenske valute nudi čvrst dokaz i jasan razlog za obazrivost pri pouzdavanju u “papirnate” valute, i to osobito onim građanima Hrvatske koji su dovoljno stari da se sjećaju propasti dinara.

Niste spomenuli Aziju i Bliski Istok. Kakav je općeniti sentiment među žiteljima tamošnjih zemalja prema plemenitim kovinama?

Turk: Njihov stav nedvojbeno je drugačiji od onoga na Zapadu. Ljudi u Aziji i na Bliskom Istoku vrlo dobro razumiju zlato, i gledaju na njega kao na novac, jer zlato to doista i jeste.

Zlato nije investicija. Kupnjom zlata vi ne uvećavate svoje bogatstvo, vi ga samo čuvate. Primjerice, za jedan kilogram zlata danas se može kupiti ista količina sirove nafte kao i prije 10, 20 ili čak 50 godina. Dakle, kilogram zlata neće vam omogućiti kupnju veće količine sirove nafte, što znači da vam držanje zlata neće stvoriti bogatstvo. No, ono će vam očuvati kupovnu moć, a to je jedna od važnih funkcija zdravoga i stabilnog novca. A zlato nedvojbeno ima ta svojstva.

Vi, dakle, tvrdite da je zlato mnogo više od puke robe?

Kada raste cijena zlata, treba jasno reći što se zapravo događa. Porastom njegove cijene ne stvara se bogatstvo, nego se događa jedan drugi proces, a to je proces erozije vrijednosti nacionalnih valuta. Ta erozija zbiva se kroz inflaciju, ali i kroz druge oblike obezvrjeđivanja, poput kupnje državnih obveznica slabe kvalitete (primjerice obveznica Grčke, Irske ili Portugala) od strane Europske središnje banke, čime se obezvrjeđuje europska zajednička valuta. Zbog svega toga, ne bismo smjeli biti iznenađeni rekordno visokim cijenama hrane u svijetu. Kupovna moć svih nacionalnih valuta doživljava eroziju.

Danas nismo u situaciji kao što smo bili u 70-tim godinama, kada su ljudi masovno tražili utočište u njemačkoj marki ili švicarskome franku. Njemačka marka, dakako, više ne postoji, a švicarska vlada nastoji franak držati vezanim uz euro. Pa dok neprikladna politika Europske središnje banke razara kupovnu moć eura, švicarski franak tone zajedno s njime. Zlato je trenutno jedini zdrav i stabilan novac.

U tom smislu, moj je savjet kupovati zlato uvijek isključivo u fizičkom obliku, a ne neke papirnate alternative kao što su ugovori o budućoj isporuci (futures), dionice fondova koji ulažu u zlato, ili opcije. Te proizvode “papirnatoga” zlata valja prepustiti profesionalnim burzovnim trgovcima i mešetarima, neka se oni njima bave.

Foto: GoldMoneyNews, Flickr

Gospodine Turk, u zapadnim zemljama čini se da trenutno postoji oštra podjela među investitorima u dva suprotstavljena tabora. Jedni tvrde kako je tržište plemenitih kovina u stabilnome uzlaznom trendu, te da nije ni blizu vrhuncu. Drugi pak nisu ni približno tako optimistični, upozoravajući kako rekordne cijene plemenitih kovina zapravo predstavljaju stvaranje cjenovnoga balona koji bi vrlo skoro mogao prsnuti. Razvidno je u koju skupinu vi spadate. Zašto je ta podjela tako oštra?

Turk: Dobro ste primijetili, podjela je doista vrlo oštra. Razlog tomu je što vrlo malo ljudi danas doista razumije zlato, a što nije bio slučaj ako pogledate samo jednu ili dvije generacije unatrag. Ljudi promatraju rast cijena zlata, i na temelju toga izvlače neispravne zaključke o zlatu samo zato jer mu je cijena “visoka”.

Ono na što bi umjesto toga trebalo obratiti pozornost jest vrijednost zlata. Ako tako učinite, zaključit ćete kako je zlato i dalje relativno jeftino i podcijenjeno uspoređujemo li ga s povijesnim podacima. Zbog toga ga valja kupovati, bez obzira na trenutnu cijenu. A budući da je zlato novac, akumuliranje zlata trebalo bi gledati kao oblik štednje. Uvijek je dobro povećavati svoju ušteđevinu, i to osobito kada štedite zdrav i stabilan novac.

Uzgred rečeno, na tržištu se doista stvara cjenovni balon, ali ne na tržištu zlata, nego na valutnim tržištima, i to osobito kada je riječ o američkom dolaru i američkim državnim obveznicama. Prema svim razumnim financijskim mjerilima, Sjedinjene su Države platežno nesposobne, a američki dolar ide prema onome što ja nazivam grobljem “papirnatoga” novca.

Ukoliko se američka gospodarska politika u najskorije vrijeme ne promijeni — a ja ne vidim ništa što bi makar naslućivalo bilo kakvu promjenu ili čak najavu promjene — dolar će nedvojbeno doživjeti kolaps. Dolaru će se dogoditi točno ono što se kroz povijest već događalo “papirnatim” valutama izdavanim od strane država u golemim dugovima i s političarima koji imaju želju trošiti daleko više od poreznih prihoda. Pad japanskoga kreditnog rejtinga koji se nedavno dogodio treba protumačiti kao upozorenje.

Umanjenje rejtinga japanskih obveznica ja vidim kao netom upaljen sporogoreći fitilj. On predstavlja znak da gospodarski najrazvijenije zemlje koje žive na staroj slavi više ne mogu očekivati da će im kreditne agencije nastaviti progledavati kroz prste. Stoga, neće još puno vremena proći prije nego što fitilj ne dogori do Velike Britanije i nekoliko drugih zemalja Europe poput Španjolske i, vjerojatno, Belgije. Nakon toga, na red dolaze Sjedinjene Države.

Kako su kreditni rejtinzi zapadnih zemalja povezani s cijenom zlata?

Turk: Brojna rezanja kreditnih rejtinga državnih obveznica u zadnjih nekoliko mjeseci (među kojima i hrvatskih), te upozorenja da bi se u bližoj budućnosti ti rejtinzi još mogli smanjivati predstavlja važan signal. Baš poput Islanda, Grčke i Irske, previše je zemalja diljem svijeta posudilo previše novca.

Ako pogledamo u povijest, vidjet ćemo da kada teret dugova postane pretežak, države obično posegnu za jednom od dvije alternative: ili proglase bankrot ili počnu obezvrjeđivati vlastitu valutu. Valja očekivati da će i postojeći teret dugova na globalnome nivou, koji kumulativno daleko nadilazi sve što je ikada viđeno u povijesti, dovesti do istoga rezultata. Ja očekujem da će se dogoditi kombinacija dviju spomenutih alternativa. No, bez obzira rasplet, kupovna će moć zlata porasti. Razlog za to je, dakako, jednostavan. Zlato je roba, njegova vrijednost ne zasniva se ni na kakvom obećanju države. Stoga, kada posjedujete fizičko zlato, vaše bogatstvo ne ovisi o riziku treće strane.

Kada se jednom u budućnosti bude pisala monetarna povijest svijeta, na današnji svjetski balon državnih dugova naši će unuci gledati sa zapanjenošću kao što, primjerice, mi danas gledamo na slične događaje iz povijesti – na maniju s nizozemskim lukovicama tulipana iz 17. stoljeća, francusku maniju za dionicama tvrtke Mississipi Company ili pak britansku pomamu za dionicama tvrtke South Sea iz 18. stoljeća.

Čitajući o tim događajima, s nevjericom se pitamo kako je moguće da je tako mnogo ljudi bilo tako temeljito prevareno. Isto će tako buduće generacije govoriti o nama danas: tko je tako velik broj ljudi mogao uvjeriti da su državne obveznice sigurno sredstvo za očuvanje bogatstva?

Je li to razlog zbog kojega ste više puta ponovili da bi unca zlata (31,1 gram) mogla dosegnuti cijenu i do osam tisuća dolara između 2013. i 2015.?

Turk: Da, to je jedan od razloga. Ono što ja zapravo govorim jest da se povijest ponavlja. Prvi put sam mogućnost dosezanja tako visoke cijene zlata spomenuo 2003. godine, kada se zlato prodavalo po cijeni od 350 dolara za uncu. U to vrijeme se za 10 američkih dolara ugrubo moglo kupiti ono što se 1971. godine kupovalo za jedan dolar, dakle, inflacija je u tom razdoblju srozala vrijednost američke valute za otprilike 90 posto. Ja sam namjerno spomenuo 1971. godinu, zato jer se zlato te godine prodavalo po cijeni od 35 dolara, da bi njegova cijena devet godina kasnije, 1980., narasla na preko 800 dolara.

Dakle, pretpostavka moje prognoze jest da će zlato ponoviti cjenovni rast iz 70-tih godina, dakako, korigiran za inflaciju, dakle, da će zlato iz 2003. godine i cijene od 350 dolara, narasti do osam tisuća, kao što je 70-tih zlato s 35 dolara poraslo na 800. Otkako sam prvi puta javno progovorio o toj mogućnosti, nije se dogodilo ništa što bi me potaknulo da tu svoju procjenu korigiram.

U Europskoj je uniji investicijsko zlato moguće kupiti bez plaćanja bilo kakvog poreza, dakle i bez poreza na dodanu vrijednost. Nasuprot tome, hrvatske vlasti svo zlato trpaju u istu košaru, bez obzira je li riječ o nakitu ili o zlatu za investiranje, oporezujući ga nediskriminirano 58 posto. Koju biste preporuku dali hrvatskim državnim organima kada je riječ o oporezivanju zlata? Biste li predložili kakve promjene?

Turk: Vaša država hrvatskim građanima efektivno onemogućuje štedjeti novac, i to jamačno ima štetan učinak. Štednja novca je dobra stvar. Moja bi preporuka, stoga, bila da se omogući slobodna razmjena zlata za nacionalnu valutu, bez ikakvih poreznih ili bilo kakvih drugih ograničenja. To ste uostalom omogućili i ostalim svjetskim valutama, pa zašto ne biste i zlatu?

Foto: AEMPTV, Flickr

Ako se ne biste bavili plemenitim kovinama, koju biste drugu djelatnost odabrali kao svoj poziv? Ili biste radije odabrali odlazak u mirovinu?

Turk: Ja zbilja ne vidim sebe kao umirovljenika, premda svoj poslovni tempo, kako postajem sve stariji, polako usporavam. Kada ne bih bio u financijskome biznisu, vjerojatno bih postao edukator. Obožavam čitati povijesne knjige, te sam kroz mnoge godine stvorio biblioteku od preko 2400 naslova, a koje govore o novcu, bankarstvu i financijama.

Zapravo, budući da sve manje vremena provodim u svojoj tvrtki GoldMoney, a sve više djelujem u obrazovnoj fondaciji GoldMoney koju sam osnovao, može se reći da je moja tranzicija prema pozivu edukatora već započela. Cilj fondacije jest proizvoditi edukacijski materijal vrhunske kvalitete, koji će objasniti funkciju zlata i srebra kao novca i valute, te društvenu važnost te funkcije.

Govorite o društvenoj funkciji zlata. Možete li malo pojasniti?

Turk: Povijest pokazuje kako postoji jasna veza između zlata i ljudske slobode. Dok mnoge države u svijetu postaju sve autoritarnije, postaje razvidno da zlato ima važnu ulogu u stavljanju državne moći pod kontrolu naroda. Fondacija GoldMoney kroz različite projekte već šalje tu poruku na mnoge načine.

Nadalje, povijest jasno pokazuje kako “papirnati” valutni sustavi uvijek na kraju dožive slom i uzrokuju ekonomski kaos. Stoga želim ljudima pomoći da razumiju kako na svijetu postoji zdrav i stabilan novac, koji ima višetisućljetnu povijest, i koji omogućuje svakome da zaštiti sebe i svoju obitelj, bez obzira na okolnosti. Taj novac je, dakako, fizičko zlato.

Hvala Vam na na izuzetno zanimljivom i informativnom razgovoru. Siguran sam da će našim čitateljima biti zanimljiv.

Turk: Hvala na prilici što ste mi je pružili da s vašim čitateljima mogu podijeliti svoja razmišljanja i poglede.

Razgovor vodio: Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com