Valuta u kojoj golem broj hrvatskih građana drži milijarde svoje ušteđevine doživjela je značajan pad vrijednosti. U zadnjih 18 mjeseci, euro je potonuo za tridesetak posto u odnosu na vodeće svjetske valute. Još u svibnju 2014. godine za jedan se euro moglo dobiti blizu 1,40 američkih dolara. Danas se euro mijenja za jedva 1,08 dolara, a mnogi analitičari tvrde kako je moguće da će vrijednost eura uskoro pasti ispod jednog dolara!
Na žalost, u Hrvatskoj se vrlo malo govori o brutalnim zbivanjima na valutnim tržištima, te što prosječni hrvatski građanin može učiniti kako bi svoju likvidnu imovinu zaštitio od obezvrjeđenja. O tome govorimo s Krunoslavom Marčinkom, valutnim stručnjakom i direktorom tvrtke Tetragram projekt iz Zagreba.
Budući da je vrijednost eura u odnosu na druge svjetske valute značajno pala, što mislite o prebacivanju eurske ili kunske ušteđevine u, primjerice, dolare ili švicarske franke?
Ne bih rekao da je to osobito mudro rješenje za prosječnog hrvatskog štedišu. Američki dolar i švicarski franak na našem su području prilično egzotične valute, čije rizike malo tko razumije. Dokaz su to problemi što ih imamo s kreditima u švicarskim francima. Trenutna je vrijednost švicarske valute neprirodno napuhana upravo zbog snažnih poremećaja na valutnim tržištima. Slično se događa i s američkim dolarom.
O kakvim se poremećajima radi?
Sve zemlje razvijenoga Zapada aktivno rade na obezvrjeđivanju svojih valuta. Mi živimo usred žestokoga valutnog rata, jednog od najžešćih u zadnjih nekoliko stoljeća. To je rat u kojem svatko nastoji oslabiti svoju valutu u odnosu na valute drugih zemalja, jer se time navodno postiže gospodarska konkurentnost. Što je valuta neke zemlje slabija, izvoz se više isplati, jer za istu količinu strane valute dobivate više svoje vlastite valute. No, radi se o kratkotrajnoj prednosti, budući da nakon što vi obezvrijedite svoju valutu, vaši konkurenti krenu obezvrjeđivati svoju kako bi stekli valutnu prednost nad vama.
Kako se uopće valute obezvrjeđuju?
Tiskanjem enormnih količina novca ni iz čega. Primjerice, samo u ožujku prošle godine Europska je središnja banka u bankarski sustav ubrizgala 98 milijardi novostvorenih eura. Prije toga, središnja banka Švicarske više od godine dana proizvodila je na desetke milijardi franaka kako bi držala paritet franka s eurom. Istovremeno, japanska središnja banka srušila je na isti način vrijednost svoje valute za gotovo 30 posto, dok je američka središnja banka tek nedavno završila svoj program “kvantitativnog oslabljivanja” svoje valute i počela stidljivo dizati kamatnu stopu.
Europska se valuta, dakle, trenutno masovno obezvrjeđuje u odnosu na, primjerice, američki dolar ili švicarski franak, no vi zapravo želite raći da će se to promijeniti?
Upravo tako. Neće pad vrijednosti eura trajati vječno. Američka ekonomija gubi zbog jakog dolara. Amerikanci neće dopustiti da dolar jača u nedogled. I oni će u jednom trenutku početi oslabljivati svoju valutu. Upravo to je priroda valutnih ratova: cikličko obezvrjeđivanje svih valuta. Najprije vrijednost gubi jedna valuta, potom druga, pa treća i tako u krug.
Kako se valutni rat očituje na vrijednost hrvatske kune?
Naša domaća valuta zapravo nije ništa drugo nego tek nevažna transakcijska valuta. Sudbina kune vezana je uz sudbinu eura. Ako vrijednost eura pada u odnosu na druge svjetske valute, pada i vrijednost kune.
Prosječni građanin ima dojam kako je štednja u banci najsigurniji oblik čuvanja vrijednosti likvidne imovine. Ali zbog globalnoga valutnog rata to više nije slučaj?
Da, tako je. Mnogi neupućeni građani još uvijek misle kako im bankarska kamata na štednju dugoročno pokriva trošak inflacije. No, poznato je kako su najveći gubitnici valutnih ratova upravo štediše koji svoju ušteđevinu drže u valutama kojima se “ratuje”. Kroz proces obezvrjeđivanja novca, središnje banke zapravo potkradaju štediše.
U takvim okolnostima, postoji li način kako zaštititi svoja likvidna sredstva?
Na sreću, postoji jedna valuta koja ne može sudjelovati u globalnim valutnim ratovima, i to zato jer ju nije moguće proizvoditi ni iz čega. Riječ je o monetarnom zlatu. Stoga ne treba čuditi da je vrijednost monetarnog zlata u odnosu na sve svjetske valute trenutno vrlo stabilna ili čak značajno raste.
Na što mislite kada govorite o monetarnom zlatu?
Radi se o zlatu u formi zlatnih poluga i zlatnih kovanica, koje su proizvedene u skladu sa smjernicama Europske unije u najuglednijim svjetskim kovnicama. Budući da se monetarno zlato tretira kao i svaka druga valuta, njime se trguje u skladu s trenutnim tečajem. A i razlika u kupovnoj i prodajnoj cijeni je usporediva s tečajnom razlikom između, primjerice, eura i kune. I još nešto, prilikom kupnje i prodaje monetarnog zlata ne plaća se nikakav porez, što je i logično jer se porez ne plaća ni dok kune mijenjate za neku drugu valutu.
U kojim se apoenima trguje monetarnim zlatom?
Najmanji apoen je zlatna poluga mase jedan gram. Vrijednost tog apoena je nešto iznad 50 eura. Sljedeći apoen je zlatna poluga od 2 grama, kojoj je tržišna vrijednost blizu 100 eura. Apoen od 5 grama ima cijenu od oko 220 eura. S monetarnim zlatom trguje se još i u apoenima od 10 grama, 20 grama, jedne unce (31,1 gram), 50 grama, 100 grama, 250 grama, 500 grama i 1 kilogram.
Osim u zlatnim polugama, monetarno se zlato može kupiti i u formi zlatnih kovanica. Kovanice u pravilu ne sadrže “zaokruženu” količinu čistoga zlata, nego se proizvode u masama od primjerice 3,11 grama, 3,49 grama, 7,77 grama, 13,96 grama itd. Budući da se i kovanice prema smjernicama Europske unije također smatraju monetarnim zlatom, i njihova se vrijednost formira isključivo na osnovi vrijednosti čistoga zlata što ga pojedina kovanica sadrži. Dakle, nije riječ o numizmatičkim izdanjima, nego naprosto o još jednom obliku očuvanja likvidne imovine.
Gdje se kupljeno monetarno zlato obično pohranjuje?
Jedan od najpopularnijih oblika pohrane je u iznajmljenom bankarskom trezoru. Većina hrvatskih banaka nudi za nekoliko stotina kuna godišnje sigurni trezorski pretinac kojemu može pristupiti samo njegov vlasnik. U takav se pretinac bez teškoća može pohraniti monetarno zlato u vrijednosti od nekoliko milijuna eura. No, monetarno se zlato može pohraniti i u privatnoj režiji.
Na što treba obratiti pozornost prilikom kupnje monetarnog zlata?
Prije svega, uvijek treba kupovati apoene proizvedene isključivo u vodećim svjetskim kovnicama, poput njemačke kovnice Heraeus ili švicarske kovnice Argor. Apoene manje poznatih kovnica treba izbjegavati, jer nisu odobreni od strane Europske unije kao monetarno zlato.
Nadalje, kupnju je najbolje obaviti kod uglednih trgovaca monetarnim zlatom, kao što je primjerice naša tvrtka Tetragram projekt. Bez lažne skromnosti mogu reći da smo trenutno daleko najbolji i najugledniji trgovac monetarnim zlatom u Hrvatskoj. Imamo višegodišnje iskustvo, a svojim klijentima nudimo europsku razinu usluge i potpunu diskreciju. U ponudi imamo besprijekorne proizvode vodećih svjetskih kovnica monetarnog zlata odobrenih od strane Europske unije i to po cijenama koje su konkurentne onima u Njemačkoj, Švicarskoj ili Austriji. Velik broj najpopularnijih apoena monetarnog zlata kod nas je moguće kupiti odmah, budući da ih imamo raspoložive za trenutnu isporuku. A i apoene koji nisu odmah raspoloživi, možemo nabaviti vrlo brzo, u roku od nekoliko dana.
Kako vas možemo kontaktirati?
Posjetite naše internetske stranice Plemenit. Riječ je o brendu koji razvijamo s međunarodnim stručnjacima, putem kojeg naši građani dobivaju mogućnost kupnje i prodaje monetarnog zlata po svjetskim standardima. Također, možete nas kontaktirati i telefonski na broj 01/236-58-57 ili nas posjetiti u našem središnjem uredu u Zagrebu na adresi Svetice 19.
