Jedno od najčešćih postavljenih pitanja kada se kupci odlučuju uložiti u zlato jest upravo što izabrati. Posebice ako se sa zlatom susreću po prvi put. Često je teško odabrati pravi proizvod iz bogate ponude različitih veličina poluga i motiva zlatnika. No, za što god da se kupac odluči, neće pogriješiti. Bilo da odabere zlatnu polugu ili zlatnik.
Na kraju krajeva, u oba slučaja riječ je o zlatu, a ono je već dobro poznato kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.
Razlike između poluga i kovanica
Kada je riječ o ulaganju u zlato, kupac mora znati koliko novca je spreman izdvojiti. Naime, cijena grama čistog zlata u manjim proizvodima viša je od grama zlata u većim proizvodima.
Primjerice, ako gram zlata u zlatnoj poluzi od 10 grama stoji, recimo, 10 eura, taj isti gram će u poluzi od 100 grama stajati manje, primjerice, samo 9 eura. Nadalje, u poluzi od 1.000 grama njegova će cijena biti još manja, primjerice, 8 eura. (Navedene cijene su ilustrativnog karaktera.)
Ista je situacija i kada je riječ o zlatnicima. Gram zlata u zlatniku Wiener Philharmoniker od jedne unce (31,1 gram) košta manje od grama zlata u zlatniku od pola unce (15,55 grama). A gram zlata u zlatniku od jedne dvadesetpetine unce (1,24 grama) najskuplji je od svih. To je zato što je riječ o najmanjoj zlatnoj kovanici Wiener Philharmoniker koja se proizvodi. Ovo pravilo vrijedi i za sve druge investicijske zlatne kovanice.
Upravo stoga, kupci se najčešće odlučuju na kupovinu što masivnijeg proizvoda koji si mogu priuštiti. Dakle, ako kupac ima dovoljno novca, kupit će polugu od 100 grama, a ne dvije poluge od 50 grama ili pet poluga od 20 grama. Računica je jednostavna – proći će jeftinije.
Dakako, postoje iznimke. Ako u budućnosti kupac svoje zlato planira unovčiti, tada će se odlučiti za kupnju veće količine manjih poluga. Naime, nemoguće je prodati samo 10 grama zlata od poluge teške 100 grama.
Razlika u cijeni između malih poluga i malih zlatnika
Zna se dogoditi da cijena grama čistog zlata u maloj zlatnoj poluzi bude znatno povoljnija od cijene grama čistog zlata u maloj zlatnoj kovanici. Ali i obrnuto. Uvijek treba provjeriti što je u nekom trenutku povoljnije. Zatim tu razliku treba iskoristiti tako da kupite cjenovno najpovoljniji proizvod.
Ako kupac želi uložiti u zlato, a može si priuštiti tek malu količinu, najbolje je da se obrati stručnjacima u certificiranim trgovinama plemenitim metalima. Jedan od primjera je tvrtka Plemenit. Tamo će kupac dobiti uvid u cjenik i tako najlakše donijeti odluku.
Primjerice, može kupiti jednu polugu od 1 grama i jednu polugu od 2 grama. Možda čak dvije poluge od po 2 grama. A možda se odluči za jednostruki zlatni dukat s likom austrougarskoga cara Franje Josipa, koji u sebi sadrži 3,44 grama čistog zlata.
Kupac također mora imati na umu da se cijene investicijskih proizvoda od zlata mijenjaju. Stoga je najbolje da prije kupovine dobro prouči cjenik investicijskih poluga i kovanica, a najbolja bi opcija bila kontaktirati stručnjake i zatražiti savjet.
Ako je cijena čistog grama zlata najvažniji kriterij za kupnju nekog proizvoda, odluka hoće li se kupac odlučiti za zlatnu polugu ili zlatnu kovanicu može biti prilično važna.
Razlike u cijeni velikih investicijskih proizvoda
Razlike u cijeni grama zlata kod velikih investicijskih proizvoda su minimalne, pa čak i zanemarive. Primjerice, cijena grama čistog zlata u zlatnoj poluzi od 500 grama viša je za možda pola posto nego u zlatnoj poluzi od 1000 grama. Razlika u cijenama grama zlata u polugama od 250 grama i 500 grama, te od 100 grama i 250 grama također nije osobito velika.
Ipak, postoji granica u količini kupljenog investicijskog zlata nakon koje se u kupnja kovanica isplati manje nego kupnja poluga.
Kada se proizvodi smatraj malim, a kada velikim zlatnim investicijskim proizvodom?
Granica između malih proizvoda od zlata i velikih proizvoda od zlata može se staviti na razinu od jedne unce, odnosno 31,1 grama. Dakle, ako poluga ili kovanica teži jednu uncu ili manje, može se reći da se radi o malom proizvodu od zlata. Međutim, ako poluga ili kovanica ima masu veću od jedne unce, tada je riječ o velikom proizvodu.
Granica od jedne unce razlog je činjenice da se investicijski zlatnici u pravilu ne proizvode u masama većim od jedne unce. S druge strane, doseg raspoložive gramaže kod zlatnih poluga znatno je veći.
Na tržištu se mogu pronaći velike zlatne poluge od 50, 100, 250, 500 grama, 1 kilograma, pa čak i veće. Tu su i male poluge od 1 gram, 2 grama, 5 grama, 10 grama, 20 grama te 1 unce (31,1 gram).
Ipak, kada se radi o zlatnim kovanicama, one se najčešće mogu kupiti samo u masama manjim od 1 unce (31,1 gram). Tako postoje kovanice od pola unce (15,55 grama), četvrtine unce (7,77 grama), desetine unce (3,11 grama), i ponekad od dvadesetine (1,55 grama) ili dvadesetpetine unce (1,24 grama).
Dakle, planira li kupac uložiti u zlato mase od 100 grama na više, odmah je jasno što kupiti. Riječ je naravno o zlatnim polugama.
Ako uzmemo u obzir da je cijena unce zlata u kovanici i u poluzi gotovo pa identična, tada se kupac može voditi još jednim kriterijem kada je riječ o donošenju odluke. Estetskom izgledu. Svi će se složiti kako su zlatne kovanice naprosto atraktivnije.
Numizmatička vrijednost investicijskih proizvoda od zlata
Investicijski proizvodi od zlata vrlo blisko prate promjene cijene čistoga zlata na svjetskom tržištu.
Dakle, ako cijena zlata u svijetu poraste, raste i cijena po kojoj se pojedina zlatna poluga ili zlatnik može prodati.
Primjerice, ako se kupac prije godinu dana odlučio uložiti u investicijski proizvod od zlata mase 1 unce (31,1 gram) i ako se tada unca zlata prodavala za 1.000 eura, a danas se prodaje po 50 posto višoj cijeni, cijena proizvoda koji je kupio također će porasti za isti postotak.
To je naročito vrijedi za zlatne poluge. Gotovo je nemoguće da će se zlatna poluga prodavati po cijeni koja je znatno viša od cijene zlata kojeg ta zlatna poluga sadrži.
S druge strane, kada je riječ o zlatnim kovanica, situacija može biti znatno drugačija.
Različiti motivi
Već se stoljećima kovanice izrađuju tako da na sebi imaju utisnute različite, značajne i nerijetko atraktivne motive. Nekada je najčešće bila riječ o likovima vladara i vladarskih te državničkih grbova.
U posljednjih 50 do 70 godina znatno se proširila tematika motiva na kovanicama. Tako se danas mogu pronaći kovanice od plemenitih metala s motivima različitih sportova, uglednih znanstvenika, umjetnika, političara… Pa čak i likova iz crtanih i igranih filmova. Osim toga, kovanice se izdaju i povodom posebnih obljetnica, kao svojevrsni hommage na velike i značajne događaje iz povijesti.
Takve se kovanice najčešće izdaju u ograničenim nakladama. Zato imaju potencijal da im vrijednost u budućnosti naraste znatno iznad cijene čistoga zlata ili srebra od kojeg su izrađene.
Ta se vrijednost u stručnim krugovima još naziva i numizmatička vrijednost. Numizmatička vrijednost pojedine kovanice može znatno odstupati od vrijednosti plemenite kovine od koje je izrađena.
Evo primjera ako vrijednost čistog zlata što ga neka kovanica sadrži iznosi 1.000 eura. Ako je ta kovanica na tržištu prepoznata kao numizmatički vrijedna, tada se za nju možda može tražiti i dobiti 2.000, 3.000 eura, pa čak i mnogo više. Postoje slučajevi i kada su se numizmatički vrijedne kovanice prodavale za stotine tisuća ili čak milijune eura. Bez obzira na vrijednost čiste plemenite kovine od koje je izrađena.
Što utječe na numizmatičku vrijednost?
Dakako, ne postoji pravilo da će svaka investicijska kovanica s vremenom postati numizmatički vrijedna. Većina svih kovanica izdanih u svijetu kroz povijest, čak njih 99 posto, nisu stekle, niti će ikada steći dodatnu numizmatičku reputaciju već se prodaju po cijenama identičnim cijeni metala što ga sadrže. Baš kao što je situacija s polugama od plemenitih kovina.
Iako se ne može znati hoće li neka kovanica s vremenom postati numizmatički vrijedna, postoje neki kriteriji koji tome mogu pridonijeti.
Jedan od njih je raspoloživost. Što je kovanica rjeđa, ima veće šanse da će postati numizmatički vrijedna. S druge strane, ako je kovanica široko rasprostranjena na tržištu, izgledi da stekne dodatnu numizmatičku vrijednost gotovo je nikakva.
Upravo je numizmatička vrijednost jedan od razloga zašto se ulagači odlučuju za kupnju kovanica nasuprot poluga. Iako ne mogu s točnom sigurnošću znati da će upravo njihova kovanica jednog dana postati pravo blago.
Najpopularnije zlatne kovanice
Važno je naglasiti kako najpopularnije kovanice od zlata, one koje su najprodavanije, gotovo sigurno u budućnosti neće steći dodatnu numizmatičku vrijednost. Riječ je o investicijskim zlatnicima koji se proizvode svake godine u višemilijunskim nakladama te uvijek imaju identičan dizajn.
Primjeri za tu vrstu kovanica su zlatnik Wiener Philharmoniker, zlatnik Krugerrand, zlatnik Javorov list (Maple leaf), zlatnik Američki orao…
Navedene investicijske zlatne kovanice proizvode se upravo s namjerom da nikada ne steknu numizmatičku vrijednost. Njihova je uloga samo da vjerno prate cijenu zlata.
Zaključak za kraj je dakle da je sasvim svejedno hoće li kupac u svoj investicijski portfelj uvrstiti zlatne poluge, zlatne kovanice ili pak oboje. Čak i kada postoji razlika u cijeni između usporedivih proizvoda od plemenitih kovina iste mase, ta je razlika najčešće potpuno zanemariva.
