Legendarni rast cijena zlata iz druge polovice 70-tih godina doživio je svoj vrhunac 1980. godine kada je unca zlata dosegla 850 američkih dolara. Nakon što se taj iznos korigira za inflaciju, zlato bi danas trebalo imati cijenu od 2300 američkih dolara e da bi doseglo paritet iz 1980. Srebro je svoj cjenovni vrhunac također ostvarilo 1980. godine, uz vrijednost od 50 dolara za uncu. Korigiramo li taj iznos za inflaciju, srebro bi danas trebalo vrijediti 125 dolara kako bi doseglo isti paritet!
Zašto bi tim plemenitim metalima cijena mogla još i više rasti? Najbolji razlog za to jest činjenica da je najveći pojedinačni čimbenik koji tjera cijenu zlata i srebra prema gore upravo pumpanje monetarnih agregata. A oni su danas višestruko napumpaniji nego što su bili u vrijeme prethodne eksplozije cijena srebra i zlata u 70-tim godinama prošloga stoljeća. Zapravo, cijene zlata i srebra rastu kao posljedica kreiranja novca još od 2003. godine. Ako se tome još doda fenomen ponude i potražnje srebra, to nedvojbeno znači mnogo više cijene – osim ako je zakon ponude i potražnje na neki način ukinut dok ja nisam obraćao pozornost.
Ovo su tek neki razlozi zašto bi vas zanemarivanje zlata i srebra moglo stajati pravo bogatstvo neiskorištenih prilika. U najgorem slučaju, zlato putuje prema najmanje 2500 američkih dolara za uncu (trenutno je na razini od 1100 dolara, a trend je započeo s 280 dolara). Srebro raste prema najmanje 100 dolara (trenutno je na razini oko 17 dolara, započevši na razini od samo 4 dolara). A najbolje sasvim sigurno tek dolazi. Dugoročno gledajući, investitori u zlato i srebro trebali bi zaraditi najmanje desetorostruko u odnosu na ulog, a možda čak i više, prije nego što nam u glave uleti iznenadna navala mudrosti, te odlučimo stvoriti stabilnu valutu.
Zanimljivosti o zlatu
Zlato se može istanjiti u nit toliko tanku da postane potpuno nevidljiva golim okom. Ono se može iskovati u ploču toliko tanku da svjetlost može prolaziti kroza nj. Zlato ne hrđa niti korodira. Ono će za tisuću godina izgledati identično kao što izgleda danas.
Zlato se dobro miješa s drugim metalima i stvara legure (slitine) različitih čistoća. Najveći dio zlata iskopanoga u svijetu još se uvijek koristi.
Ne postoji ni jedan drugi mit zasnovan na činjenicama koje traje toliko dugo kao zlato. Svi smo čuli za zlatnog dečka, za zlatni ćup s druge strane duge, zlatni dodir, zlatno runo, zlatno pravilo (onaj koji posjeduje zlato određuje pravila?), gusku koja nosi zlatna jaja, te zlatnu medalju za pobjednika. Zlatne zaruke i vjenčani prsten prepoznati su diljem svijeta kao simbol povezanosti u braku. U Indiji i na Dalekom Istoku, zlato se nerijetko pretapa u nakit i nosi se kao sredstvo koje daje sigurnost, te kao pokazatelj bogatstva.
Zanimljivosti o srebru
Srebro je siromaško zlato. Gledajte na zlato kao novac velikih denominacija, a srebro kao sitniji novac. Unca zlata danas vrijedi više od tisuću dolara, no istovremeno je moguće kupiti hrpu srebrnih kovanica za manje od 60 dolara. Djelomično zato jer je toliko jeftinije, mogućnost kupovine u znatnim količinama je veća, a industrijska uporaba mnogo šira, kupnja srebra bit će mnogo profitabilnija nego kupnja zlata za najmanje 100 posto!
Srebro je daleko važnija industrijska kovina. Srebro se može koristiti u industriji u više od dvije tisuće različitih primjena. A Sjedinjene Američke Države imaju zalihe metala ravne nuli! Srebro se može polirati tako da postane reflektivno bolje od bilo kojeg drugog metala. I upravo to je razlog zašto se koristi kao pozadinski materijal za staklo pri izradi zrcala. Srebro ima tisuće izuzetno važnih funkcija u industriji. Ono je ključna komponenta u proizvodnji svih audio i video traka, te svih filmova. No povrh svega, srebro se bez ograničenja prihvaća kao novac, osobito u Indiji, Kini i na Dalekom Istoku.
I ne treba zaboraviti, srebro se popelo s ispod dva dolara za uncu na 50 dolara tijekom zadnje velike cjenovne utrke, u vrijeme kada su svi jednoglasno tvrdili kako postoji mnogostruko više iskopanoga i rafiniranoga srebra nego što postoji zlata. Danas je taj omjer obrnut. Trenutno postoji pet puta više zlata “iznad zemlje” nego što ima srebra.
Copyright (c) 2010 by Howard Ruff, Sva prava zadržana.