Kolumnu piše: Krunoslav Marčinko
Uloga i važnost novca odnosno različitih valuta u današnjoj svjetskoj ekonomiji vrlo su aktualne teme. Mnoga zbivanja na svjetskoj ekonomskoj sceni upravo potvrđuju možebitnu istinitost citata: “Zlato je novac, sve ostalo je kredit”.
Početkom godine kineska je vlada zatražila od nekoliko velikih kineskih banaka u snažnim industrijskim i izvoznim središtima Kine poput Shenzhena da smanje ili čak prestanu kupovinu američkog dolara. Također, predsjednik Rusije Vladimir Putin još je prošle godine uputio prijedlog odluke na razmatranje u ruski parlament prema u kojem se predlaže zabrana ruske međunarodne trgovine u dolarima.
Takve odluke svakako stvaraju veliku sumnju u stvarnu čvrstoću dolara kao svjetske rezervne valute.
Globalna ekonomija u neravnoteži
To nas svakako navodi da se zapitamo koja je uloga novca u današnjem društvu, te što je novac uopće. Lomovi i zatvaranja burzi, kontinuirani pad cijene nafte, bezgranično tiskanje novca, devalvacije pojedinih valuta pojave su koje su obilježile prošlu godinu. Na osnovu toga možemo ustvrditi da se današnja globalna ekonomija nalazi u svojevrsnoj neravnoteži i žestokom valutnom ratu.
Rusija i Kina, ali i druge tranzicijske zemlje nastoje se oduprijeti dominaciji dolara i američke politike, te pokušavaju uspostaviti drugačiji valutni i monetarni poredak u svijetu. To ipak ne znači nužno da se zalažu i za drugačiju ulogu novca u svjetskoj ekonomiji.
U posljednjih nekoliko godina postotak svjetske trgovine koji se odvija u dolaru značajno se smanjio i sada iznosi oko 55 %, a prije je bio na znatno većim razinama.
Države kroz valutnu i monetarnu politiku novac koriste kao važno sredstvo zadobivanja utjecaja i moći. Ta se moć i utjecaj ostvaruju u sklopu ukupne politike društva, koja uključuje i vojni aspekt kao zadnju mjeru u zaštiti valutnih i monetarnih interesa. Mnoge zemlje istovremeno istovremeno s valutnim ratom značajno povećavaju i proračunska izdvajanja za vojno naoružanje, zbog čega raste i ratna napetost.
Očito je da u današnjem globalnom svijetu postoji potreba za novim pristupima, rješenjima i modelima koji svjetsku ekonomiju mogu dugoročno vratiti u veću razinu stabilnosti i ravnoteže.
Zlato kao izvor zaštite i sigurnosti
Upravo su zlato, kao preteča novcu kakvog danas poznajemo, i zlatne rezerve od pamtivijeka bili temelji ekonomske stabilnosti i izvor zaštite i sigurnosti. Kroz povijest mnoge su valute nastajale i nestajale, a budućnost će dati odgovore i o sudbini današnjeg valutnog rata, sudbini dolara, eura i ostalih valuta.
Preporučujem da svaki pojedinac u okviru svojih mogućnosti i potencijala kreira vlastite zlatne rezerve kupnjom fizičkog investicijskog zlata kao oblika zaštite od svake vrste valutnog rizika i ekonomske nestabilnosti. Time građani ujedno uvećavaju i potencijal stabilnosti samog društva, jer iz stabilnih pojedinaca proizlazi i stabilna zajednica.
U tom smislu ne postoji pogrešan trenutak za kupnju plemenitih kovina. Svaki je trenutak dobar, ako je kupnja učinjena s motivom kreiranja vlastite zaštite i sigurnosti.
Kupnja fizičkog investicijskog zlata najsigurniji je oblik dugoročnog ulaganja. To ne isključuje i mogućnost brze, špekulativne zarade, a rizik gubitka koji uvijek u takovom slučaju postoji, manji je nego u trgovanju s primjerice vrijednosnim papirima ili ulaganjima u nekretnine. Naime, jednom kupljen kilogram zlata ne može nestati ili postati pola kilograma ili dva kilograma. No, zlato je uvijek u vrlo kratkom roku moguće prodati i pretvoriti natrag u neku od valuta.
U financijskom svijetu postoje mnogi glasovi koji trenutnu situaciju interpretiraju na dijametralno različite načine. Jedni analitičari smatraju kako je današnji ekonomski poredak i model neodrživ. Drugi pak tvrde kako postojeće teškoće u gospodarskom i financijskom sustavu nisu ništa drugo nego kratkoročan potres, nakon kojeg će sve ostati manje-više isto.
Bez obzira tko je u pravu, čini se vrlo izvjesnim da će se važnost i uloga zlata u budućnosti povećati.
—-
Promo: Ako kupujete investicijsko zlato, posjetite www.plemenit.hr.
