Foto: Stuart Miles, freedigitalphotos.net
Što se to događa sa zlatom? Nakon golemih dobitaka koji su se nizali iz tjedna u tjedan, cijena ove plemenite kovine doživjela je nešto što bi se moglo nazvati omanjim potopom. U razdoblju od nekoliko dana, unca zlata s 1264 američka dolara spustila se ispod 1186 dolara. Je li trend porasta cijene završen? Nije li možda vrijeme da se riješimo vlastitih zlatnih zaliha?
Ne dopustite da budete zavedeni
Sve su to izvrsna pitanja, no odgovore na njih nemojte tražiti samo u jednoj jedinoj vijesti ili komentaru. Ne dopustite da budete zavedeni. Srednjoročne i dugoročne investicijske odluke treba donositi trezveno i polako. Žurno kupovanje ili prodavanje dijelova vlastita ulagačkog portfelja na svaki informacijski ili komentatorski vrisak odaje nezreloga ulagača, koji nije u stanju hladno promisliti svojom glavom.
Bez namjere da vas nagovaram na bilo što, dat ću vam nekoliko zanimljivih podataka koji će vam možda pomoći da donesete suvisle investicijske odluke kada su u pitanju plemenite kovine.
Kuna se drži bolje od eura
Prema podacima što ih je u svom newsletteru objavila tvrtka Goldsilver.com, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine, cijena unce zlata (31,1035 grama) izražena u eurima porasla je za 32,4 posto (s 766 na 1013 eura), u američkim dolarima taj je rast iznosio 13,5 posto (s 1097 na 1245 dolara), a u hrvatskim kunama 30,4 posto (s 5594 na 7296 kuna). Dakle, ako se europska i hrvatska valuta uspoređuju u odnosu na zlato, bili smo bolji! Kuna je manje izgubila na vrijednosti!
Gori od nas bili su Albanci (pad vrijednosti od 32,2 posto u odnosu na zlato), Bugari i Danci (po 32,4 posto), Mađari (39,4 posto), Rumunji (37,4 posto) i Poljaci (33,6 posto).
Kada je u pitanju odnos cijene srebra prema različitim svjetskim valutama, stanje je nešto manje dramatično, ali daleko od toga da je sasvim nezanimljivo. U odnosu na euro, cijena srebru u istome je razdoblju porasla je 22,2 posto (s 12 na 15 eura), u odnosu na američki dolar 9,3 posto (sa 17 na 19 dolar), a u odnosu na hrvatsku kunu 21,1 posto (s 86 na 109 kuna).
Je li ovo vrhunac?
Sve to pokazuje da se trend slabljenja većine svjetskih valuta u odnosu na plemenite kovine ne samo nastavio, nego se i ubrzao. Naravno, postavlja se pitanje je li ovo vrhunac? Znače li možda ovi padovi u zadnjih par dana “sljeme” krivulje? Je li došlo vrijeme za trenutno čišćenje portfelja od zlata?
Na to nam pitanje donekle mogu odgovoriti dva grafikona. Prvi opisuje sezonalnost cijene zlata u različitim razdobljima.
Foto: srebrozlato.com
Iz navedenog je grafikona vidljivo kako su lipanj i srpanj tradicionalno slabi mjeseci za plemenite kovine, a rujan je svakako najbolji. Može se reći da investitori računaju na sezonalnost cijene zlata, pa u skladu s time obično ljeti ili kupuju ako očekuju da će u drugoj polovici godine cijena rasti, ili čekaju rujan pa prodaju ako očekuju da će cijena padati.
Usporedba “balona”
Evo još jednog zanimljivog grafikona, koji pokazuje historijske podatke dva poznata cjenovna balona – cijene indeksa tehnoloških dionica NASDAQ od 1988 do 2008 (crno) i cijene zlata u razdoblju od 1968. do 1980 (sivo), te cijene zlata od 2001. do danas (crveno). Godina 2001. odabrana je zato jer je tada zlato doseglo cjenovno dno, i od tada do danas neprekidno raste.
Foto: srebrozlato.com
Za sva tri niza uzet je indeks 100 kako bi veličine bile usporedive. Što nam taj grafikon govori? Cijene zlata od 2001. do danas nedvojbeno su značajno porasle, no ako se usporede s vrhuncima ostala dva napuhana cijenovna “balona” iz povijesti, lako se dade zaključiti kako nismo još ni blizu kupovnoj groznici koja je svijet tresla početkom 80-tih godina i zatim opet krajem 90-tih.
Ipak, ne uzimajte ni jedan od ovdje navedenih podataka zdravo za gotovo. Istražujte dalje. Mislite svojom glavom. I tek tada donesite odluku hoćete li još svoga novca investirati u plemenite kovine ili ćete se napokon povući. Ne dopustite da vas bilo tko vuče za nos na bilo koju stranu.
