Tekuća se godina pokazuje kao “annus mirabilis“ (čudesna godina) za ulagače u zlato. Cijene zlata trenutno se trguju na 1.933 dolara za uncu. Nedaleko od povijesne razine od 2.075 dolara koju su dosegle prije mjesec dana. To je 26,5 posto dobitka do danas i 30,9 posto od njihovog najnižeg razdoblja od 52 tjedna u ožujku, u usporedbi sa 6,3 posto koliko je rastao burzovni indeks S&P 500 iz godine u godinu.
Hoće li zlato oboriti nove rekorde?
Buran rast predstavlja najoštriji dobitak koji je žuti metal skupio u više od desetljeća. To nije iznenađujuće s obzirom na tradicionalnu ulogu zlata kao sigurnog utočišta kojemu se mnogi ulagači obraćaju u vrijeme dubokih kriza. A malo je onih koji mogu parirati ekonomskom padu izazvanom COVIDOM-19. Situacija s pandemijom COVIDA-19 donekle se popravlja, ali hedge fondovi, Wall Street i investitori i dalje su izuzetno korisni za zlato. Neki čak predviđaju da bi žuti metal mogao dotaknuti apsurdne razine od čak 3.000 ili 5.000 dolara po unci.
Iz banke Bank of America Merrill Lynch kažu da očekuju da će zlato doseći 3.000 dolara do početka 2022. godine. S druge strane, Citigroup i milijarder Thomas Kaplan, osnivač tvrtke za upravljanje imovinom Electrum Group sa sjedištem u New Yorku, vjeruju da je 5.000 dolara na nišanu.
Što bi takav uspon značio za ostatak financijskih tržišta?
Virus je zasigurno oslobodio bujicu snaga koje su poticale neumoljivu potražnju za zlatom i njegovim uvaženim vjerodajnicama kao sigurnim utočištem. Tržišta zlata obično cvjetaju u vrijeme dubokih ekonomskih kriza kada obveznice nude paušalne ili negativne prinose ili pak tržišta dionica postanu previše uzburkana.
Globalna je ekonomija već prije pandemije COVIDA-19 pokazivala znakove malaksalosti. To je potaknulo svjetske banke da smanje kamatne stope na povijesne najniže razine. Investitori se obično okreću imovini sigurnog utočišta poput zlata tijekom okruženja s niskim kamatama, iako veza zlatnih kamata slabi još od 1970-ih nakon što su SAD napustile zlatni standard.
Međutim, jasnija je povezanost između ekonomske krize i rasta cijene zlata. Prije nekoliko mjeseci, Svjetska banka oglasila se alarmom da će kriza vjerojatno uroniti gospodarstvo u najgoru recesiju od Drugog svjetskog rata. Ljudi imaju tendenciju hrliti u sigurna utočišta poput zlata i srebra za vrijeme povećanih geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti. To zauzvrat podržava veće cijene zlata zbog elastičnosti cijena zlata, kako su Erb i Harvey primijetili u “Zlatnoj dilemi“.
Kao što je naglasio analitičar Citigroupa Heath Jansen: “Kad su investitori gladni zlata, metal ima naviku eksponencijalnog porasta, što nema paralelu među metalima”.
Paketi poticaja bez presedana od strane središnjih banaka također igraju ulogu u rastu cijena. Prije nekoliko mjeseci svjetske središnje banke dale su ogromne poticajne pakete u iznosu od 15 bilijuna dolara u pokušaju da ojačaju gospodarstvo protiv učinaka COVIDA-19. Iako je ovo pomoglo burzama da se oporave brzinom bržom od očekivane, pretjerano nadraživanje nažalost dovelo je do klasičnog efekta kobre i nenamjernih posljedica, od kojih je jedan slabiji dolar. Slabiji dolar nastoji povisiti cijene roba denominiranih u dolarima, poput zlata.
Prava završnica
Nažalost, cijene zlata koje koketiraju s ciframa od pet znamenki vjerojatno bi bile vrlo nepovoljne.
Kao prvo, takve razine podrazumijevale bi hiperinflaciju i možda stagflaciju u stilu 1970-ih u SAD-u.
To bi podrazumijevalo iznimne političke i socijalne nemire i gurnulo bi zemlju u istinsku hiperinflacijsku spiralu smrti s ogromnim rastom cijena svih roba. Istodobno, stvarna vrijednost većine roba dramatično bi opadala dok bi ljudi usmjeravali pažnju na puko preživljavanje.
Kad bi se cijene zlata počele približavati cifri od 10.000 američkih dolara, dolar bi vjerojatno izgubio status najistaknutije svjetske valute. Mnoge druge fiat valute izgubile bi na vrijednosti s drugom valutom. Poput švicarskog franka koji je preuzeo ulogu rezervne svjetske valute. U očaju, vlade Prvog svijeta vjerojatno bi pribjegavale prljavim trikovima. Uključujući nametanje valutne kontrole bilo kojem obliku novca koji prelazi njihove granice. Ili čak oduzimanju poluga privatnih građana kao što je to činila američka vlada tijekom Velike depresije.
Cijene zlata trenutno su blizu najviših razina. Još 10, 20 ili čak 30 posto rasta odavde u sljedećih 12 do 24 mjeseci možda neće nužno izbaciti globalnu ekonomiju iz uma. No, cijena zlata od 5.000 dolara po unci možda je više nego što možemo prožvakati.
Izvor: oilprice.com
