“Cijena zlata će nastaviti rasti kasnije ove godine, a mogla bi doseći čak 1.400 dolara po unci, zahvaljujući manje agresivnoj politici Federalnih rezervi o kamatnim stopama i dugotrajnim globalnim neizvjesnostima“, izjavili su u utorak stručnjaci za plemenite metale.
Središnje banke kupuju zlato na razinama kakve nisu bile viđene posljednjih 50 godina, kao dio šire diverzifikacije rezervi, odmičući se od valuta što uključuje i američki dolar.
Zabrinutost oko globalne ekonomije i geopolitičkih pitanja, uključujući i trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine, pridonijeli su neizvjesnosti, koja često ide u korist zlatu koje se smatra sigurnim utočištem – ili imovinom koja ima tendenciju zadržati ili povećati svoju vrijednost čak i tijekom turbulencija na tržištu.
Spot cijena zlata kretala se u utorak oko 1.286,6 dolara za uncu, prenosi CNBC.
Velik porast cijena
“Cijene zlata uglavnom su se kretale u rasponu od 1.217 do 1.330 dolara“, izjavio je Martin Huxley iz singapurske kompanije “INTL FCStoune“, ali i dodao da se to može promijeniti.
“Očekujemo da će zlato u narednim mjesecima nastaviti trgovati u tom rasponu”, rekao je Huxley u utorak za CNBC. “No, u drugoj polovici godine očekujemo da će se taj iznos povećati, a potencijalno bi mogao doseći 1.400 krajem godine”, dodao je, misleći na cijenu zlata po unci u odnosu na dolar.
Huxley je kazao da su iz Sustav federalnih rezervi dali naslutiti da ove godine neće biti više kamatnih povećanja, što je pomoglo povećati izglede za zlato i ostale metale.
“Vjeruje se da ove godine neće doći do povećanja kamatnih stopa, što će opet biti potpora sektoru plemenitih metala“, rekao je Huxley.
Diverzifikacija središnjih banaka
Huxley nije jedini koji ima ovakav pogled na zlato. Stručnjakinja za metale Suki Cooper iz Standard Chartereda izjavila je prošlog mjeseca kako očekuje da će cijene poluga u ovoj godini biti više.
“Očekujemo da će zlato godinu završiti pozitivno“, rekla je Cooper. “U četvrtom tromjesečju vidjet ćemo cijene zlata koje testiraju visoke razine kakve smo vidjeli u 2018. i 2017. godine, a potencijalno se podudaraju s vrhuncima od prije pet godina.“
Huxley iz INTL FCStonea, koji upravlja prodajnim i trgovačkim sektorom tvrtke, također je kazao da su središnje banke prošle godine kupile oko 650 metričkih tona zlata – iznos koji čini oko 15 posto globalnog tržišta.
“Ako vratimo sat natrag možda 10 godina, prije financijske krize, središnje banke bile su neto prodavači zlata i sada se dogodio dramatičan zaokret, vjerojatno tisuću tona težak“, rekao je.
Kazao je kako se zlatu nisu okrenule samo zemlje poput Rusije i Kazahstana, već su tu i središnje banke u Poljskoj, Mađarskoj, Filipinima i, odnedavno, Kini.
“Mislim da je činjenica da središnje banke i službeni sektor diverzificiraju svoje pričuve, vrlo pozitivna za taj sektor“, kazao je.
Huxley je također rekao kako su zabrinutost oko globalne trgovine, politička neizvjesnost u Sjedinjenim Državama – koja se sučeljava s predsjedničkim izborima sljedeće godine – i problemi u Europskoj uniji, pitanja koja ulagači trebaju razmotriti.
“Vjerujem da će ti čimbenici općenito podržavati zlato“, rekao je kasnije za CNBC.
Izvor: www.cnbc.com
