Stručnjaci smatraju kako su kriptovalute poput bitcoina žestoka konkurencija investicijskom zlatu i drugim plemenitim kovinama. Objašnjenje za tu tvrdnju jest ta da ih uglavnom kupuje ulagačka publika istog profila.
Ipak, postoje i oni koji tvrde da se te dvije ulagačke klase međusobno skladno nadopunjuju.
Prema tom stavu, postoji mnogo razloga za posjedovanje i zlata i bitcoina u našim portfeljima, u odgovarajućem omjeru.
Što je Bitcoin?
Bitcoin je najpopularnija i najrasprostranjenija kriptovaluta. Njezina je pojedinačna vrijednost u jednom trenutku dosegnula i 50 tisuća eura. Radi se o suvremenom sredstvu plaćanja, nominalno bez središnje kontrole, koja svoju vrijednost brani složenim matematičkim i kriptografskim mehanizmima.
Osim bitcoina, postoji na stotine različitih drugih, više ili manje popularnih kriptovaluta. Od njih svaka ima određenu vrijednost na tržištu. No, od svih tih kriptovaluta, desetak najpopularnijih sačinjavaju više od 90 posto ukupne vrijednosti kriptovalutnog tržišta. Za neke od njih, moguće je kupiti plemenite kovine.
Zlato: fenomen star mnoga tisućljeća
Za razliku od kriptovaluta, koje su stare tek nešto više od jednog desetljeća, zlato i srebro s nama su mnoga tisuća godina. Plemenite kovine dokazale su se kroz dugo vremensko razdoblje kao pouzdani čuvari vrijednosti osobne imovine.
Zlatu i srebru ne treba ni struja, a ni računala kako bi održali kupovnu moć. Za razliku od plemenitih kovina, na struju i računala oslanjaju se ne samo sve kriptovalute, nego i “tradicionalni” novac – kuna, euro, dolar, funta, franak – koje držimo u formi digitalnog (računalnog) zapisa na našim tekućim i žiro računima u bankama.
Po svemu sudeći, oni koji tvrde da je bitcoin žestoka konkurencija zlatu jednako su tako u pravu kao i oni koji smatraju da je bitcoin srdačan suradnik žutoj plemenitoj kovini. Zašto?
“Zlatna” svojstva kriptovaluta
Bitcoin, baš kao i mnoge druge (ali ne sve!) kriptovalute, imaju neka “zlatna” svojstva. Jedno od najvažnijih je da su kriptovalute zasnovane na bitcoinu, baš kao i plemenite kovine, ograničene u raspoloživoj količini. Arhitektura bitcoina je, naime, takva da je unaprijed predviđeno koliko će jedinica te kriptovalute biti raspoloživo na tržištu. Nakon što se u optjecaj pusti cjelokupna količina bitcoina, tehnološki je onemogućeno da se stvaraju nove količine.
Slično je i sa zlatom i srebrom. U zemljinoj kori postoji točno određena količina plemenitih kovina koje je moguće izlučiti za uporabu. Nakon šta ta količina bude iskopana iz zemlje i rafinirana, nove količine više neće biti raspoložive za proizvodnju. Tada će samo ono zlato koje je izvađeno iz rudnika kroz povijest biti moguće kupiti na tržištu, a ne više i ono koje bi se moglo izvući iz zemlje kao nova količina.
Novac se proizvodi ni iz čega
U tom smislu, i zlato i bitcoin stoje u oštroj suprotnosti prema tradicionalnim “papirnatim” valutama. Poznato je, naime, da se novac koji držimo u svojim novčanicima – ili u formi papira ili pak u formi plastičnih kreditnih, odnosno, debitnih kartica – može proizvesti ni iz čega, u skladu s željama i potrebama onih koji imaju kontrolu nad bankarskim sustavom. A taj se novac tako i proizvodi, obilno iz dana u dan.
Čvrsta, neoboriva ekonomska zakonitost govori nam ovo: ako na tržištu postoji manjak nekog proizvoda, on postaje sve vredniji i skuplji. I obrnuto, ako na tržištu postoji višak, on postaje sve jeftiniji i bezvrjedniji.
Pa ako bitcoin i zlato imaju unaprijed definiranu, ograničenu raspoloživost na tržištu, a tradicionalni papirnati i bankarski novac mogu se proizvesti (a i proizvode se) u neograničenim količinama, logično je zaključiti samo jedno: vrijednost bitcoina i zlata će rasti, a vrijednost tradicionalnog novca opadati.
Kriptovalute su medijski atraktivne
U tom smislu, bitcoin i zlato jesu konkurencija. Kada ulagač odlučuje što će kupiti, može reći: “Hmm, budući da su im količine ograničene, vrijednost bitcoina rasti će baš kao i vrijednost zlata. U što mi je bolje uložiti? Kojem će od njih dvojice vrijednost rasti brže, i kako će se kretati stopa rasta?”
Da bismo mogli predvidjeti ispravne odgovore na ta pitanja, potrebno je razmotriti još nekoliko stvari.
Sasvim je izvjesno da su bitcoin i druge kriptovalute nešto o čemu se diljem svijeta puno više priča nego o zlatu i drugim plemenitim kovinama. Može se reći da su kriptovalute medijski atraktivnije i zanimljivije. A to znači da je kratkoročni potencijal rasta njihove cijene znatno veći od istog tog potencijala što ga posjeduju plemenite kovine.
Ferrari ili Rolls Royce?
Kriptovalute su u trendu, one su moderne, one su privlačne. Kriptovalute su poput najnovijeg, crvenog ferrarija koji privlači pozornost brzinom, ali i suvremenim dizajnom. Za razliku od njih, zlato i druge plemenite kovine su poput rolls-roycea, tradicionalnog i konzervativnog prijevoznog sredstva s dugotrajnom tradicijom.
Stoga ulagači koji su spremni na rizik i na snažne adrenalinske šokove, na pitanje “u što uložiti” češće odabiru bitcoin. A oni koji se više tradicionalnih vrijednosti i nisu skloni prevelikim rizicima, odabiru zlato.
Plodonosna ulagačka shema
No postoji i skupina ulagača koji mudro iskorištavaju prednosti obje ove investicijske klase, i to na vrlo lukav i lukrativan način.
Kako funkcionira ta plodonosna ulagačka shema?
Investitor najprije uloži u bitcoin ili u neku drugu kriptovalutu s velikim potencijalom cjenovnoga rasta. Kada vrijednost kriptovalute naglo skoči, on dio tako stečenog dobitka prebaci iz bitcoina u zlato. Taj se postupak ponavlja pri svakom novom naglom rastu cijene bilo koje kriptovalute iz investitorova portfelja.
Tako investitor skuplja kremu svih prednosti ulaganja i u jednu i u drugu ulagačku klasu. Istovremeno, u svom portfelju posjeduje obje.
Tvrtka Tetragram Plemenit svojim klijentima nudi mogućnost brzog i jednostavnog ostvarenja te mudre ulagačke strategije.
Putem tvrtke Tetragram Plemenit dio svojeg kriptovalutnog portfelja možete izravno prebaciti u zlato, bez međukoraka koji bi zahtijevao transakciju u tradicionalne valute.
Za više informacija o tome, kliknite link ili kontaktirajte putem telefona na 01/236-5857 ili putem formulara na internetskim stranicama.