Kina je proširila svoj pothvat kupnje zlata, pridonoseći rezervama već šesti mjesec za redom, budući da produljeni trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama šteti očekivanjima rasta i povećava potražnju za diverzifikatorom portfelja.
Narodna banka Kine povećala je zalihe rezervi zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci u svibnju, sa 61,10 milijuna, koliko su imali mjesec ranije, pokazuju podaci objavljeni u ponedjeljak. U količinskom smislu to je porast od 15,86 tona, nakon što je, u pet mjeseci od travnja, u nacionalnu zalihu dodano gotovo 58 tona zlata.
Povećanje maloprodajne potražnje
Porast odražava vladinu “namjernu diverzifikaciju“ daleko od dolarskih sredstava, rekla je analitičarka azijske tvrtke Argonaut Securities, Helen Lau, dodajući da se povećala i maloprodajna potražnja za zlatom. Prema toj stopi akumulacije, Kina je mogla kupiti 150 tona u 2019. godini, tvrdi Lau.
Kina, vodeći svjetski proizvođač i potrošač zlata, sučeljava se s mogućnošću usporavanja domaćeg gospodarstva, jer je Trumpova administracija povećala carine na kineski uvoz i pokušala maknuti tvrtke, kao što je Huawei Technologies Co., s američkog tržišta. Najnoviji podaci Središnje kineske banke pokazuju da je Kina nastavila sa stalnim tempom kupnje zlata nakon pauze koja se dogodila krajem 2016. i trajala do prošlog prosinca.
“To je diverzifikacija u odnosu na američki dolar, posebno s obzirom na trgovinske napetosti i potencijalni tehnološki hladni rat koji je u razvitku“, rekao je Bart Melek, globalni šef razvojne strategije investicijske tvrtke TD Securities. “Ne smijemo zaboraviti da zlato nije ničija odgovornost.“
Cijena zlata skače u nebo
Cijene ovog plemenitog metala porasle su u posljednja tri tjedna, dosegnuvši najvišu razinu od travnja 2018. godine, budući da investitori traže sigurno utočište i trgovci povećavaju uloge da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope nakon znakova slabosti. Spot cijena zlata u ponedjeljak je iznosila 1.329,60 dolara, nakon što je u svibnju porasla za 1,7 posto.
Kina je već prošla duga razdoblja bez javnog otkrivanja povećanja svojih zaliha zlata. Kada je središnja banka najavila 57-postotni skok rezervi na 53,3 milijuna unci sredinom 2015. godine, to je bilo prvo ažuriranje stanja u šest godina.
Odluka Narodne banke Kine dolazi nakon što su druge središnje banke, posebno s tržišta u nastajanju, počele povećavati svoje zalihe u zlatnim polugama. Kupnja zlata diljem svijeta, u prvom tromjesečju ove godine, bila je najveća u šest godina, navodi Svjetsko vijeće za zlato.
Izvor: economictimes.indiatimes.com
