Ranije su promatrači tržišta izvijestili da je kineski izvoz u Sjedinjene Američke Države pao za 16 posto u odnosu na isti mjesec u kolovozu prošle godine. Uvoz iz SAD-a pao je za preko 22 posto u istom razdoblju.
Pad je uslijedio kada su SAD povećale porez za 15 posto na preostalu robu uvezenu iz Kine u iznosu od 300 milijardi dolara. Taj porez je stupio na snagu 1. rujna.
Značajan porast rezervi
Kineske zlatne rezerve porasle su za oko 99,91 tonu u proteklih devet mjeseci. Ukupne rezerve zlata na dan 30. kolovoza iznosile su 2.141 tona. Njihove devizne rezerve porasle na 3,1 trilijuna dolara, pokazuju novi podaci Narodne banke Kine objavljeni tijekom vikenda.
Između srpnja i kolovoza, vrijednost kineske zlatne zalihe porasla je za preko 7,5 milijardi dolara, sa 87,87 na 95,45 milijardi dolara. Samo prošlog mjeseca zemlja je otkupila 5,91 tona dragocjenog metala.
Kineske rezerve zlata do kraja prosinca 2018. godine iznosile su 2,042 tona dragocjenog metala. Brojke iz kolovoza znače da su ukupne zalihe Kine u tonama porasle za 4,85 posto.
Porast cijena žutog metala
Prošli tjedan Bloomberg je izvijestio da su cijene zlata porasle za nevjerojatnih 19 posto od početka godine. Djelomično zbog kupovine plemenitog metala od strane središnjih banaka, a dijelom zbog ekonomskih nesigurnosti, koje proizlaze iz globalnih trgovinskih sukoba i strahova od američke recesije.
Žuti metal je dosegnuo cijenu od 1.555 dolara po unci u trgovanju krajem kolovoza. To je njegova najveća vrijednost od 2013. godine. Investicijske banke, uključujući Goldman Sachs, očekuju da će se cijene nastaviti stalno povećavati.
Gomilanje zlata
Kina nije jedina zemlja koja stvara svoje zlatne rezerve. U nedjelju su podaci ruske središnje banke pokazali da su moskovske zlatne rezerve na sličan način porasle tijekom prošlog mjeseca. Vrijednost im se povećala za 7,5 milijardi dolara između srpnja i kolovoza.
Njihove ukupne zalihe zlata trenutno vrijede 109,5 milijardi dolara. Moskovska zaliha zlata iznosila je 2.217,68 tona od kraja srpnja, a zemlja je dosad u 2019. godini otkupila najmanje 106 tona dragocjenog metala.
Ruske i kineske rezerve sada se približavaju zalihama Italije (2,451,8 tona) i Francuske (2,436,1 tona). Za njihovo se gospodarstvo kaže da su treće i četvrto po veličini na svijetu nakon SAD-a i Njemačke. Za njih se pak govori da su ih imale 8,133 tona i 3.381 tona u trezorima od početka 2019. godine.
Zabrinutost zbog ekonomskog stanja
Gomilanje zlata dviju zemalja dolazi uslijed rastuće zabrinutosti zbog stanja globalne ekonomije i nastojanja da se diverzificiraju rezerve izvan zaliha u američkim dolarima.
Zajedno s Moskvom i Pekingom, druge su zemlje, uključujući Poljsku, pokušale proširiti svoje zlatne rezerve posljednjih mjeseci. Pri tome je Svjetsko vijeće za zlato izračunalo da su u prvih šest mjeseci ove godine središnje banke diljem svijeta otkupile ukupno 374 tone zlata u vrijednosti od 15,7 milijardi dolara. Time je kupnja zlata postala najveća ikad od strane javnih institucija u prvih šest mjeseci kalendarske godine.
Američko-kineski trgovinski rat ne usporava
Prošlog tjedna, ekonomisti su izračunali da se trgovina između ekonomskih giganata, SAD-a i Kine, suočila sa znatnim padom tijekom protekle godine. Za to je kriva kontinuirana eskalacija trgovinskih razmirica između dviju zemalja.
Prošlog petka, glavni ekonomski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow obećao je da će “sve teme“ biti na stolu tijekom trgovinskih pregovora u listopadu, uslijed rastućih ekonomskih problema u obje zemlje.
Trgovinski rat vrijedan više milijuna dolara, u srpnju je uzrokovao 17-godišnji minimum kineskog industrijskog rasta. S druge strane, CNN je prošlog tjedna izvijestio da je američki predsjednik Donald Trump privatno izrazio bojazan zbog recesije koja bi kočila njegove šanse za ponovni izbor 2020. godine.
Problem američkih nameta
Novi američki trgovinski nameti protiv Kine stupili su na snagu 1. rujna, a SAD su na kinesku robu uvele porez od 15 posto. Američki porez sada obuhvaća gotovo sve kineske proizvode koji ulaze u zemlju.
Trumpova administracija započela je trgovinski sukob s Kinom u svibnju 2018., pokušavajući obnoviti industrijsku bazu u SAD-u nakon što je optužila Peking za “nepoštene“ trgovačke prakse i manipulaciju valutama. Tarifni rat eskalirao je nakon nekoliko rundi odmazde.
Izvor: sputniknews.com
