Dok se približavamo početku najveće propasti bogatstva u povijesti, pravo je vrijeme da razmislimo o mudrosti jednog od najvećih filozofa svih vremena, Platona.
“Najveće bogatstvo je živjeti zadovoljan malim stvarima“
Ovo je lekcija koju će, nažalost, većina ljudi diljem svijet naučiti na teži način. Sada smo na kraju razdoblja koje je stvorilo nestvarno bogatstvo za nekolicinu i veliki dug za većinu svijeta. Budući da se sva bubble tržišta u dionicama, obveznicama, imovini i drugim financijskim sredstvima urušavaju, zajedno s dugom koji je sve to potaknuo, 100 tisuća milijardi dolara jednostavno će nestati u nepovrat. Posljedice će biti šokantne i razorne za većinu ljudi.
Zanimljivo je kako tek mali broj ljudi, pogotovo na Zapadu, uvažava mudre Platonove riječi. Svi mi na ovaj svijet dolazimo sami bez ičega i napuštamo svijet na isti način – sami bez ičega. U međuvremenu većina ljudi pokušava prikupiti što više stvari, iako te stvari ne mogu ići s nama kad jednom odemo.
Postoje ljudi koji su zadovoljni onime što imaju i nemaju potrebu gomilati materijalno bogatstvo. S druge strane, većina takvih ljudi posjeduje zlato, ali ne zato da bi postali bogati, već zato što su svjesni rizika u svijetu, na tržištima i financijskom sustavu. Oni zlato vide kao najbolji oblik osiguranja ili zaštite bogatstva od tih rizika. Svatko tko kupi zlato za kratkoročne dobitke, pogrešno je razumio svrhu ulaganja u fizičko zlato.
Zlato nije investicija za brzo bogaćenje. Ljudi koji kupuju zlato kad mu cijena poraste, a zatim ga prodaju kada ona padne, samo su oportunistički špekulanti. Oni ne razumiju svrhu kupovanja zlata. Zlato nije investicija. Zlato je novac i to jedini novac koji je preživio tijekom povijesti. Tijekom vremena, zlato je osiguravalo stabilnu kupovnu moć. S jednom uncom zlata čovjek može kupiti kvalitetno odijelo, baš kao i prije 2.000 godina.
Gdje je nestao papirnati novac?
Papirnati novac postepeno nestaje iz zemalja diljem svijeta. U Švedskoj je, primjerice, nestala većina prosjaka. Zašto? Zato što je gotovina gotovo nestala u Švedskoj i nitko sa sobom ne nosi gotovinu. Dakle, nema novca za prosjake. Mnoge trgovine ne prihvaćaju gotovinu, čak i trgovine s niskim vrijednostima, poput pekara, uzimaju samo kreditne kartice. U mnogim zemljama EU maksimalan dnevni iznos koji možete podići iz banke iznosi 1.000 eura, a gotovinske transakcije iznad tog iznosa su nezakonite. U Venezueli su bankovni računi mnogih običnih ljudi zamrznuti zbog “borbe protiv terorizma”.
Dakle, samo je pitanje vremena kada će gotovina potpuno nestati. To vlastima diljem svijeta daje potpunu kontrolu nad novcem i banke se aktivno pripremaju za to. Kada započne sljedeća financijska kriza, bit će lako isključiti bankomate i blokirati sve transakcije više od 100 dolara ili eura dnevno. U jednom će trenutku privatne kripto valute također biti zabranjene i zamijenjene vladinim kripto valutama.
Samo je zlato novac
Zlato je dugoročna investicija i kao takvog ga treba i promatrati. Zlato ne može biti tiskano (potrebno je 10 godina od pronalaska u rudniku do proizvodnje), ne može biti falsificirano (tehnologija uvijek prepozna lažno zlato), ne može biti predmet inflacije. Ono nema vremenskog ograničenja, nema rok trajanja i likvidno je, što znači da se lako pretvara u gotovinu.
U kombinaciji, ove su značajke razlog zašto je zlato kroz povijest bilo preferirana privatna rezerva bogatstva. Osiguravajući sigurnost i potencijal za dugoročni rast, zlato je cijenjeno u svim kulturama, vladama i gospodarstvima.
Što će biti s financijskim sustavom?
Cijena dionica u bankarskom sektoru daje nam jasno upozorenje da financijski sustav vjerojatno neće preživjeti u sadašnjem obliku. Mnoge dionice banaka pale su za više od 90% od 2007. Deutsche Bank je, primjerice, pao je za 94 posto. Gledajući STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica, izgubili su 75 posto od 2007. godine, a samo 2018. godine pao je za 1/3. Indeks se nikad nije oporavio od posljednje krize, a to je jako nepovoljan znak za europski bankarski sustav.
Nastavak krize
Nastavak krize koja je trajala od 2007. do 2009. godine nalazi se odmah iza ugla. Vlade i bankari diljem svijeta uspijevali su odgađati neizbježno deset godina, a to će rezultirati krizom mnogo većih razmjera. Ovaj put nema mnogo prostora za smanjenje stope jer su već negativne ili vrlo niske u većini zemalja. I predstojeće tiskanje novca na globalnoj razini neće moći spasiti sustav. Uskoro će se otkriti lažni financijski sustav temeljen na kreditima i tiskanom novcu. Naposljetku, svijet će shvatiti da živi od laži jer tiskani novac nikada ne može stvoriti bogatstvo.
S druge stane, cijena zlata je danas na istoj razini kao u kasnim 1960-ima i ranim 1970-ima (35 dolara) prije nego što je Nixon zatvorio zlatni prozor. Zlato je također na razini na kojoj je bilo na prijelazu ovog stoljeća, odnosno oko 300 dolara. To jasno pokazuje da je zlato po bilo kojem kriteriju ozbiljno podcijenjeno, bilo da je riječ o zalihama novca ili dionica.
Ipak, razlog za posjedovanje zlata ne bi se trebao prvenstveno temeljiti na njegovoj nevjerojatnoj podcijenjenosti, nego na činjenici da zlato predstavlja najbolje osiguranje, kao i krajnje očuvanje bogatstva protiv neizbježnog kolapsa većine imovine i financijskog sustava.
Izvor: www.silverdoctors.com
