“Masovna kupovina zlata u Rusiji potaknuta je potrebom za diversifikacijom kako bi se zemlja zaštitila od eventualnih ekonomskih i geopolitičkih rizika“, tvrdi guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina.
Ukupne ruske zlatne rezerve trenutno iznose oko 69.700.000 unci, odnosno oko 2.167,9 tona, priopćila je središnja banka u travnju, a zlato je predstavljalo oko 18 posto ukupnih rezervi banke.
“Vidite, pokušavamo diverzificirati naš sastav međunarodnih pričuva. Zato što procjenjujemo sve moguće rizike, ekonomske i geopolitičke“, izjavila je Elvira Nabiullina u petak za CNBC.
Rezerve postaju sve veće
Rusija je bila jedan od najaktivnijih kupaca zlata tijekom 2018., ali i početkom 2019. godine. Tijekom prvog kvartala 2019. godine, Rusija je pribavila čak 56 tona ovog plemenitog metala.
Drugi mogući razlog zbog kojeg Rusija želi pribaviti više zlata je diverzifikacija rezervi i udaljavanja od pojedinih valuta, između ostalog i od američkog dolara.
“Nastojimo razumjeti dugoročnu dinamiku različitih vrsta valuta i potrebe naše ekonomije za korištenjem tih valuta kao i proces donošenja ove odluke o strukturi tih rezervi”, istaknula je Nabiullina.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato Rusija, tijekom proteklog su desetljeća ruske zlatne rezerve neprestano rasle, a taj rast je postao ubrzan početkom 2014. godine.
Godine 2018. Rusija je nadmašila Kinu kao peta po redu zemlja s najvećim zalihama zlata, kojoj su prethodile samo Francuska, Italija, Njemačka i SAD.
Udaljavanje od dolara
Analitičari su nagovijestili da Rusija kupuje zlato radi diverzifikacije u odnosu na američki dolar.
“[Rusija je] napokon u stanju izvršiti dugoročnu želju da obnovi svoje zlatne zalihe i diverzificira zalihe te se udalji od dolara“, rekao je generalni direktor tvrtke CPM Group Jeff Christian za Kitco News.
Ruski udio u američkim dolarima, u njihovim rezervama, pao je s 46 posto na 22 posto prošle godine, istaknuli su analitičari pri banci Bank of America Merrill Lynch.
Ruski trend dio je šire slike budući da središnje banke diljem svijeta kupuju više zlata, s ukupno 651,5 tona zlata koliko je na globalnoj razini od strane središnjih banaka kupljeno prošle godine. To je ujedno i najveći iznos od 1971. godine.
“Ono što je najzanimljivije u slučaju Rusije jest činjenica da nije riječ samo o velikim brojevima, već o trendu. Središnje banke na tržištima u nastajanju kupuju zlato prilično dosljedno još od 2010. godine. Zato što središnje banke žele diverzificirati svoje rezerve, traže sigurnost, a zlato im to osigurava“, izjavio je početkom travnja voditelj investicijskog istraživanja Svjetskog vijeća za zlato Juan Carlos Artigas.
Izvor: www.kitco.com
