Nijemci posjeduju oko 6,5 posto svjetskih zaliha zlata. Samo u posljednje dvije godine svojim su zalihama dodali 250 tona, a interes i dalje raste. No, stručnjaci ne smatraju da je zlato najunosnija mogućnost uštede.
Ljubav Nijemaca prema zlatu je dobro poznata. Ona seže do samog vrha na hijerarhijskoj ljestvici: Njemačka savezna banka ili Bundesbanka, ima zlata koliko i bilo koja druga središnja banka na svijetu. Oko 3.370 tona je u posjedu Bundesbanke. Jedino SAD čuva još veće blago u podrumima Fort Knoxa, odnosno oko 8.130 tona.
No, njemački građani posjeduju još više zlata – više od Bundesbanke, pa čak i više od SAD-a. Apetit za plemenitim metalom, međutim, ne jenjava. Naime, tijekom protekle tri godine posjedi u blagajnama i sefovima u Njemačkoj su se značajno povećali, a njemački građani planiraju kupiti još više zlata u nadolazećim godinama.
Impozantne brojke
Ukupno, privatne osobe u Njemačkoj posjeduju oko 8.918 tona zlata. Ove brojke izračunali su istraživači sa sveučilišta Steinbeis University u Berlinu na temelju reprezentativnog istraživanja provedenog na 2.000 odraslih osoba. Otprilike polovicu njihovog zlata čine poluge i kovanice te pripadajući vrijednosni papiri, a nešto manje od 4.000 tona je u nakitu. Unca zlata (31,1 grama) trenutno stoji oko 1.287 dolara, odnosno 1.137 eura, što je u Njemačkoj, vezano za ovaj plemeniti metal, rezultiralo bogatstvom od oko 326 milijardi eura.
U usporedbi s posljednjom takvom anketom provedenom prije tri godine, privatno vlasništvo zlata u Njemačkoj, povećalo se za oko 246 tona. Oko četvrtine ispitanika izjavilo je da je kupilo zlato u protekle dvije godine. “Pokretač potražnje je prevladavajuća nesigurnost, primjerice, zbog trgovinskog spora“, kaže Christof Wilms, glavni trgovac njemačke banke ReiseBank. Iznad svega, postoji stalna potražnja za fizičkim zlatom. “Posebno su tražene zlatne poluge od 100 grama i zlatne kovanice“, rekao je.
Prema istraživanju, svaki Nijemac stariji od 18 godina ima u prosjeku 58 grama zlatnog nakita i 71 grama zlata u obliku poluga ili kovanica. Međutim, nemaju svi kod kuće zlato. Samo 38 posto Nijemaca posjeduje kovanice ili poluge, a nešto manje od 62 posto ima barem zlatni nakit – na kraju krajeva, većina bračnih parova nosi prsten od ovog plemenitog metala.
Vjenčani prsten se naravno nosi na prstu ili se čuva kod kuće. Međutim, ovo ne vrijedi za ostale zalihe zlata. Mjesta na kojima se čuva ovo blago posljednjih su se godina promijenila. Trenutno zlato u domovima čuva samo 38,3 posto ljudi, što je blagi pad od 2016. godine.
Potražnja raste
Posebni sefovi za pohranu plemenitih metala također su postali manje popularni. Njihov je udio pao sa 7,5 na 5 posto. S druge strane, sefovi se mnogo češće iznajmljuju bankama, čiji je udio porastao s 36 na 39 posto.
Ako bismo skupili ovaj dragocjeni metal iz svih spremišta u različitim dijelovima republike i kombinirali ih sa zlatnim rezervama Bundesbanke, to bi rezultiralo impozantnim blagom od čak 12.288 tona. To zvuči kao ogroman iznos, ali to je 6,5 posto svjetskih rezervi zlata. Ipak, to je samo kocka s duljinom ruba od 8,60 metara.
No, kocka bi trebala nastaviti rasti u nadolazećim godinama, jer istraživanje pokazuje kako Nijemci planiraju nastaviti kupovati. Od onih koji su kupili zlato u posljednjih nekoliko godina, više od tri četvrtine njih izjavilo je kako to želi učiniti i u budućnosti, a samo 7,8 posto onih koji posjeduju nešto ovog plemenitog metala razmišlja o prodaji.
Međutim, vlasnici zlata ne bi se trebali nadati mnogo višim cijenama. “Sve u svemu, čini se da postoji konsenzus da se cijena zlata kreće u uskom rasponu, ali s blagim uzlaznim trendom “, rekao je Joni Teves, investicijski strateg švicarske banke UBS.
Ovo proizlazi iz pada kamatnih stopa u SAD-u. Budući da je Fed jasno stavio do znanja da nije podigao kamatne stope i da se ekonomski osjećaj pogoršao, prinosi na desetogodišnje državne obveznice pali su s tri na 2,5 posto. Budući da zlato ne plaća kamatu, to je, što su kamatne stope veće, više od nepovoljnog položaja.
Potpora cijeni zlata je činjenica da središnje banke i dalje kupuju više. Prošle godine kupile su oko 650 tona, dok su Kina, Rusija, Turska i Indija bile na čelu. U prva tri mjeseca ove godine, prema prvim procjenama, kupile su oko 117 tona zlata.
Međutim, niže cijene zlata mogle bi predstavljati prijetnju, budući da prolaze prvi znakovi gospodarskog usporavanja u posljednjih nekoliko mjeseci. “Globalni oporavak i povećana sklonost investitora za rizik mogli bi utjecati na cijenu zlata“, kaže Teves. Tada postoji veća vjerojatnost da će investitori ponovno početi kupovati dionice.
Međutim, ključno je kako američka ekonomija stoji u odnosu na druge, smatra Teves. “Scenarij u kojem se situacija u SAD-u poboljšava, ali i dalje zaostaje za drugima, nastavit će biti pozitivan za zlato.“ Na primjer, ako je Eurozona nadmaši, dolar će vjerojatno pasti – kao što se pokazalo u prošlosti, slab dolar obično znači porast cijene zlata.
Izvor: www.silverdoctors.com
